Razlika između inačica stranice »Stefanija Turkevyč«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
(Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika) | |||
Redak 14: | Redak 14: | ||
|djela= | |djela= | ||
|}} | |}} | ||
'''Stefanija Ivanivna Turkevyč Lisovs'ka''', od 1937. '''Lukijanovič''', ukr. Стефа́нія Іванівна Турке́вич Лісовська; od 1937. Лукіяно́вич, eng. Stefania Turkevich, ([[25. travnja]] [[1898.]], [[Lavov|Lviv]], [[Austro-Ugarska]] - [[8. travnja]] [[1977.]], [[Cambridge]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]) bila je prva [[Ukrajina|ukrajinska]] [[pijanist]]ica, [[skladatelj]]ica i [[Muzikologija|muzikologinja]]. Zbog njezinih stavova <!-- statu, I think these are the attidudes --> radove joj je Sovjetski Savez zabranio.<!-- i u Ukrajini i drugdje po SSSR --><ref>{{ | '''Stefanija Ivanivna Turkevyč Lisovs'ka''', od 1937. '''Lukijanovič''', ukr. Стефа́нія Іванівна Турке́вич Лісовська; od 1937. Лукіяно́вич, eng. Stefania Turkevich, ([[25. travnja]] [[1898.]], [[Lavov|Lviv]], [[Austro-Ugarska]] - [[8. travnja]] [[1977.]], [[Cambridge]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]) bila je prva [[Ukrajina|ukrajinska]] [[pijanist]]ica, [[skladatelj]]ica i [[Muzikologija|muzikologinja]]. Zbog njezinih stavova <!-- statu, I think these are the attidudes --> radove joj je Sovjetski Savez zabranio.<!-- i u Ukrajini i drugdje po SSSR --><ref>{{Citiranje web|url= https://web.archive.org/web/20160322103631/http://www.ukrainianartsong.ca/new-page-1/|title= Ukrainian Art Song Project – Stefania Turkewich}}</ref> | ||
[[ | [[Datoteka:Turkevycz family in Ukraine circa 1915.jpg|thumb|upright|265px| Srednji red (slijeva nadesno): sestra [[Irena Turkevyč-Martinec'|Irena]], brat Lev (s reketom), Stefania, oko 1915. godine]] | ||
== Studije == | == Studije == | ||
Rodila se je 1898. u Lavovu u svećeničkoj obitelji. Bila je prvim djetetom u obitelji svećenika, zborskog dirigenta, kateheta i glazbenog kritičara [[Ivan Emanuil Turkevyča|Ivana Emanuila Turkevyča]] (ukr. ''Івана Емануїла Туркевича'') (1872.-1936.)<ref>{{ | Rodila se je 1898. u Lavovu u svećeničkoj obitelji. Bila je prvim djetetom u obitelji svećenika, zborskog dirigenta, kateheta i glazbenog kritičara [[Ivan Emanuil Turkevyča|Ivana Emanuila Turkevyča]] (ukr. ''Івана Емануїла Туркевича'') (1872.-1936.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://uk.rodovid.org/wk/Запис:796143|title=Іван Емануїл Туркевич нар. 1872 пом. 12 грудня 1936|last=|first=|date=|website=|publisher=Родовід|language=|accessdate=7.prosinca 2019,}}</ref> i Sofije Kormoš. Iala je mlađu sestru [[Irena Turkevyč-Martinec'|Irenu Turkevyč-Martinec']] i mlađeg brata [[Lev Ivanovyč Turkevyč|Leva Ivanovyča Turkevyča]]. Djed [[Lev Sofronovyč Turkevyč]] i otac Ivan Emanuil bili su svećenici. Mati Sofija bila je pijanistica, koja je učila svirati kod [[Karol' Mikuli|Karolja Mikule]] i Williama Kurza, također je pratila mladu opernu pjevačicu [[Solomija Krušeljnicka|Solomiju Krušeljnicku]].<ref>(ukr.) Павлишин С. Перша українська композиторка Стефанія Туркевич-Лісовська-Лукіянович. — Львів : БаК, 2004. — 157 с. — {{ISBN|966-706-55-02}}., str. 7</ref> | ||
Stefanija je započela studij muzike kod [[Vasilj Barvins'ky|Vasilja Barvinskog]] na [[Lavovska nacionalna glazbena akademija imena Mikole Lysenka|Višem glazbenom institutu imena Mikole Lysenka]] (ukr. Львівська національна музична академія імені Миколи Лисенка), a od 1914. do 1916. nastavila je studij u Beču kao pijanistica kod [[William Kurz|Williama Kurza]]. Nakon Prvog svjetskog rata studirala je kod [[Adolf Chibinski|Adolfa Chibinskog]] na [[Sveučilište u Lavovu|Sveučilištu u Lavovu]], a također je pohađala njegova predavanja o teoriji glazbe u Lavovu.<ref name="ukrainians">{{ | Stefanija je započela studij muzike kod [[Vasilj Barvins'ky|Vasilja Barvinskog]] na [[Lavovska nacionalna glazbena akademija imena Mikole Lysenka|Višem glazbenom institutu imena Mikole Lysenka]] (ukr. Львівська національна музична академія імені Миколи Лисенка), a od 1914. do 1916. nastavila je studij u Beču kao pijanistica kod [[William Kurz|Williama Kurza]]. Nakon Prvog svjetskog rata studirala je kod [[Adolf Chibinski|Adolfa Chibinskog]] na [[Sveučilište u Lavovu|Sveučilištu u Lavovu]], a također je pohađala njegova predavanja o teoriji glazbe u Lavovu.<ref name="ukrainians">{{Citiranje web |url=http://www.ukrainiansintheuk.info/ukr/02/turkevych-u.htm/|title=Українці в Сполученому Королівстві|author= Роман Кравець|date= |website=|publisher=Інтернет-енциклопедія |accessdate=2018-08-28|language=ukr.}}</ref> | ||
Godine 1919. napisala je svoje prvo glazbeno djelo - ''Liturgiju'', koje je izvedeno nekoliko puta u [[katedrala sv. Jurja u Lavovu|katedrali svetog Jurja]] u Lavovu. | Godine 1919. napisala je svoje prvo glazbeno djelo - ''Liturgiju'', koje je izvedeno nekoliko puta u [[katedrala sv. Jurja u Lavovu|katedrali svetog Jurja]] u Lavovu. | ||
Godine 1921. studirala je kod [[Guido Adler|Guida Adlera]] na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]], gdje je i diplomirala 1923. godine na magisteriju. Godine 1925. udala se i preselila sa suprugom u [[Berlin]], gdje je studirala kod [[Arnold Schönberg|Arnolda Schoenberga]], a u tom se razdoblju rodila i kći Zoe.<ref>{{ | Godine 1921. studirala je kod [[Guido Adler|Guida Adlera]] na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]], gdje je i diplomirala 1923. godine na magisteriju. Godine 1925. udala se i preselila sa suprugom u [[Berlin]], gdje je studirala kod [[Arnold Schönberg|Arnolda Schoenberga]], a u tom se razdoblju rodila i kći Zoe.<ref>{{Citiranje web | url=http://esu.com.ua/search_articles.php?id=55702|language=ukr. |title= Зоя Робертівна Лісовська-Нижанківська, Enciklopedija suvremene Ukrajine| access-date=2018-12-17}}</ref> | ||
1930. godine otputovala je u Prag, Čehoslovačku, studirao kod Zdeněk Nejedlý na [[Karlovo sveučilište u Pragu|Karlovo sveučilište]], i je nastavila [[Sveučilište|sveučilišni]] studij na Muzičkoj akademiji radi obrane doktorske disertacije 1934. o ukrajinskom [[folklor]]u u ruskim operama. Iste godine doktorirala je [[Muzikologija|muzikologiju]] u Pragu i postala prva žena iz [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]] (tada dio [[Poljska|Poljske]]) koja je doktorirala.<ref>[http://www.ukrainiansintheuk.info/ukr/02/turkevych-u.htm Интернет енциклопедија]</ref> | 1930. godine otputovala je u Prag, Čehoslovačku, studirao kod Zdeněk Nejedlý na [[Karlovo sveučilište u Pragu|Karlovo sveučilište]], i je nastavila [[Sveučilište|sveučilišni]] studij na Muzičkoj akademiji radi obrane doktorske disertacije 1934. o ukrajinskom [[folklor]]u u ruskim operama. Iste godine doktorirala je [[Muzikologija|muzikologiju]] u Pragu i postala prva žena iz [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]] (tada dio [[Poljska|Poljske]]) koja je doktorirala.<ref>[http://www.ukrainiansintheuk.info/ukr/02/turkevych-u.htm Интернет енциклопедија]</ref> | ||
Redak 31: | Redak 31: | ||
== Poslijeratno razdoblje == | == Poslijeratno razdoblje == | ||
Za vrijeme rata radila je kao mentorica i koncertna voditeljica u Lavovu, a kasnije izvanredna profesorica, a nakon rata preselila se u [[Austrija|Austriju]] i kasnije u [[Italija|Italiju]] da bi upoznala svog drugog muža, [[liječnik]]a koji je radio za britansku vojsku.<ref>{{ | Za vrijeme rata radila je kao mentorica i koncertna voditeljica u Lavovu, a kasnije izvanredna profesorica, a nakon rata preselila se u [[Austrija|Austriju]] i kasnije u [[Italija|Italiju]] da bi upoznala svog drugog muža, [[liječnik]]a koji je radio za britansku vojsku.<ref>{{Citiranje web|url= http://www.ukrainiansintheuk.info/ukr/02/lukianovych-u.htm|title= Narcyz Lukianowicz (Нарциз Лукіянович)|language=ukr.}}</ref> | ||
U jesen 1946. preselila se u [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]] gdje se vratila svom kreativnom radu i od tog vremena do kraja života napisala je većinu svojih [[Skladba|skladbâ]].<ref>{{ | U jesen 1946. preselila se u [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]] gdje se vratila svom kreativnom radu i od tog vremena do kraja života napisala je većinu svojih [[Skladba|skladbâ]].<ref>{{Citiranje web|url= http://www.svoboda-news.com/arxiv/pdf/1970/Svoboda-1970-098.pdf#search=%22june%202%22|title= Svoboda}}</ref> | ||
== Kompozicije == | == Kompozicije == |
Trenutačna izmjena od 10:58, 8. svibnja 2022.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir skladatelj
Stefanija Ivanivna Turkevyč Lisovs'ka, od 1937. Lukijanovič, ukr. Стефа́нія Іванівна Турке́вич Лісовська; od 1937. Лукіяно́вич, eng. Stefania Turkevich, (25. travnja 1898., Lviv, Austro-Ugarska - 8. travnja 1977., Cambridge, Velika Britanija) bila je prva ukrajinska pijanistica, skladateljica i muzikologinja. Zbog njezinih stavova radove joj je Sovjetski Savez zabranio.[1]
Studije
Rodila se je 1898. u Lavovu u svećeničkoj obitelji. Bila je prvim djetetom u obitelji svećenika, zborskog dirigenta, kateheta i glazbenog kritičara Ivana Emanuila Turkevyča (ukr. Івана Емануїла Туркевича) (1872.-1936.)[2] i Sofije Kormoš. Iala je mlađu sestru Irenu Turkevyč-Martinec' i mlađeg brata Leva Ivanovyča Turkevyča. Djed Lev Sofronovyč Turkevyč i otac Ivan Emanuil bili su svećenici. Mati Sofija bila je pijanistica, koja je učila svirati kod Karolja Mikule i Williama Kurza, također je pratila mladu opernu pjevačicu Solomiju Krušeljnicku.[3]
Stefanija je započela studij muzike kod Vasilja Barvinskog na Višem glazbenom institutu imena Mikole Lysenka (ukr. Львівська національна музична академія імені Миколи Лисенка), a od 1914. do 1916. nastavila je studij u Beču kao pijanistica kod Williama Kurza. Nakon Prvog svjetskog rata studirala je kod Adolfa Chibinskog na Sveučilištu u Lavovu, a također je pohađala njegova predavanja o teoriji glazbe u Lavovu.[4]
Godine 1919. napisala je svoje prvo glazbeno djelo - Liturgiju, koje je izvedeno nekoliko puta u katedrali svetog Jurja u Lavovu.
Godine 1921. studirala je kod Guida Adlera na Sveučilištu u Beču, gdje je i diplomirala 1923. godine na magisteriju. Godine 1925. udala se i preselila sa suprugom u Berlin, gdje je studirala kod Arnolda Schoenberga, a u tom se razdoblju rodila i kći Zoe.[5]
1930. godine otputovala je u Prag, Čehoslovačku, studirao kod Zdeněk Nejedlý na Karlovo sveučilište, i je nastavila sveučilišni studij na Muzičkoj akademiji radi obrane doktorske disertacije 1934. o ukrajinskom folkloru u ruskim operama. Iste godine doktorirala je muzikologiju u Pragu i postala prva žena iz Galicije (tada dio Poljske) koja je doktorirala.[6]
Nakon toga vratila se u rodni Lavov, gdje je do početka Drugog svjetskog rata radila kao učiteljica glazbene teorije i klavira.
Poslijeratno razdoblje
Za vrijeme rata radila je kao mentorica i koncertna voditeljica u Lavovu, a kasnije izvanredna profesorica, a nakon rata preselila se u Austriju i kasnije u Italiju da bi upoznala svog drugog muža, liječnika koji je radio za britansku vojsku.[7]
U jesen 1946. preselila se u Veliku Britaniju gdje se vratila svom kreativnom radu i od tog vremena do kraja života napisala je većinu svojih skladbâ.[8]
Kompozicije
Simfonije
1. Симфонія – Simfonija br. 1 – 1937.
2. Симфонія no. 2(a) – Simfonija br. 2(a) – 1952.
2. Симфонія no. 2(b) (2-гий варіант) – Simfonija br. 2(b) (2. inačica)
3. Симфонієта – Symphoniette – 1956.
4. Три Симфонічні Ескізи – Tri simfonične skice – 3-го травня, 1975.
5. Симфонічна поема – Simfonična poema «La Vitа»
6. Space Symphony – Svemirska simfonija - 1972.
7. Суіта для подвійного струнного оркестру – Suita za dvostruki gudački orkestar
8. Fantazija za dvostruki gudački orkestar
Baleti
9. Руки – Ruke – Bristol, 1957.
10. Перли – Perle
11. Весна (Дитячий балет) – Proljeće – (dječji balet) 1934.-5.
12. Мавка (a) – Mavka – Šumska nimfa – 1964.-7. – Belfast
12. Мавка (b) – Mavka – Šumska nimfa – 1964.-7. – Belfast
13. Страхопуд – Strašilo – 1976.
Opere
14. Мавка – Mavka – (nedovršena) zasnovana na Šumskoj pjesmi (Лісова пісня) Lesje Ukrajinke
Dječje opere
15. «Цар Ох» або Серце Оксани – Car Oh ili Oksanino srce – 1960.
16. «Куць» – Kuc'
17. «Яринний городчик» – Jarinski gradić (1969.)
Skladbe za zbor
18. Літургія - Liturgija - 1919.
19. Псалом Шептицькому - Psalam Šeptickomu
20. До Бою
21. Триптих - Triptih
22. Колискова (А-а, котика нема) - Uspavanka (A-a, nema mačka), 1946.
Instrumentalne skladbe za komorne glazbe
23. Соната для скрипки і фортепіано, 1935. – Sonata za violinu i fortepiano
24. (a) Cтрунний квартет , 1960. – 1970. – Gudački kvartet
24. (b) Cтрунний квартет , 1960. – 1970. – Gudački kvartet
25. Тріо для скрипки, альта і віолончела , 1960. – 1970. – Trio za violinu, violu i violončelo
26. Квінтет для двох скрипок, альта, віолончела фортепіано , 1960. – 1970. – Kvintet za dvije violine, alt, violončelo i fortepiano
27. Тріо для флейти, кларнету, фагота, 1972. – Trio za flautu, klarinet i fagot
Skladbe za fortepiano
28. Варіації на Українську тему, 1932. – Varijacije na ukrajinsku temu
29. Фантазія: Суїта фортепянна на Українські теми – Fantazija: Suita za klavir na ukrajinske teme, 1940.
30. Імпромпту – Impromptu, 1962.
31. Гротеск – Groteska, 1964.
32. Гірська сюїта – Gorska suita, 1966. – 1968.
33. Цикл п’єс для дітей – Ciklus komada za djecu, 1936. – 1946.
34. Українські коляди та щедрівки – Ukrajinske kolende i ščedrivke
35. Вістку голосить – Vijest kličem
36. Christmas with Harlequin - Božić s harlekinom, 1971.
Razno
- i. – Серце – Srce - solo glas s orkestrom
- ii. – Лорелеї – Lorelei – pripovjedač, harmonij i klavir, 1919. – tekst: Lesja Ukrajinka
- iii. – Май – Svibanj – 1912.
- iv. – Тема народної пісні – Tema narodne pjesme
- v. – На Майдані – Na Majdanu, komad za klavir
- vi. – Не піду до леса з конечкамі – Лемківська пісня – - lemkovska pjesma
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
Vanjske poveznice
- Ukrainian Art Song Project – Stefania Turkewich pristupljeno 24. studenoga 2019.
- Stefania Turkewich: Galicians I |The Art Songs pristupljeno 24. studenoga 2019.
- Музичко меморијални музеј pristupljeno 24. studenoga 2019.