Razlika između inačica stranice »Chau Say Tevoda«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{UNESCO-svjetska baština | |||
|ime mjesta = Angkor | |ime mjesta = Angkor | ||
|slika = Chau Say Tevoda 2009.jpg | |slika = Chau Say Tevoda 2009.jpg | ||
Redak 23: | Redak 23: | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
* Michael Freeman i Claude Jacques, ''Ancient Angkor'', River Books, Bangkok, 1999., {{ISBN|974-8225-27-5}}. | * Michael Freeman i Claude Jacques, ''Ancient Angkor'', River Books, Bangkok, 1999., {{ISBN|974-8225-27-5}}. |
Trenutačna izmjena od 08:35, 8. svibnja 2022.
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Chau Say Tevoda (kmerski za "Šuma žena") je kmerski hinduistički hram u Angkoru (Kambodža), izgrađen u 12. stoljeću.
Hram se nalazi istočno od Angkor Thoma, odmah južno od hrama Thommanona. Hram je izgrađen u stilu hrama Angkor Wata s obzidom od laterita promjera 50 x 40 m i četiri građevine od pješčenjaka koje su poredane u nizu od istoka prema zapadu: Istočna gopura (monumentalni portal), mandapa (molitvena dvorana), prasat (toranj iznad svetišta) i Zapadna gopura.[1] Njegovi brojni sjajni bareljefi su pretrpjeli mnoga stradanja tijekom stoljeća, a najsačuvaniji su dva prizora iz epa Ramajana ("Boj Majmunskog kralja i njegova polubrata Vali Sugriva" i "Smrt Vali") na južnom zidu istočne gopure.
Od 1992. godine, Chau Say Tevoda je, kao dio Angkora, na popisu svjetske baštine UNESCO-a, a od 2000. do 2009. njegovu obnovu je provodila kineska vlada, i tada je bio zatvoren za javnost.
Izvori
- ↑ Chau Say Tevoda (engl.) Preuzeto 7. srpnja 2011.
- Michael Freeman i Claude Jacques, Ancient Angkor, River Books, Bangkok, 1999., ISBN 974-8225-27-5.
- Luca Invernizzi Tettoni i Thierry Zéphir, Angkor. A Tour of the Monuments, Archipelago Press, Singapur 2004., ISBN 981-4068-73-X.
- Photos of Chau Say Tevoda - galerija fotografija
|