Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sitna konica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m no summary specified
m file->datoteka
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sitna konica'''-->{{naslov u kurzivu}}
{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
{{Taksokvir
| boja        =lightgreen
| boja        =lightgreen
Redak 24: Redak 24:


== Povijest ==
== Povijest ==
''Galinsoga parviflora'' je u  [[Europa|Europu]] donešena iz Perua oko 1796. godine, te se kao korov prvo raširila diljem Velike Britanije i Irske.<ref name=":0">{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/805221553|title=Flora Britannica : supported by common ground|last=Lovett.|first=Jones, Gareth|last2=).|first2=Gibbons, Bob (1949-|publisher=Chatto & Windus|isbn=1856193772|oclc=805221553}}</ref> Ime je  dobila po španjolskom  botaničaru Ignaciu Mariano Martinez de Galinsoga.
''Galinsoga parviflora'' je u  [[Europa|Europu]] donešena iz Perua oko 1796. godine, te se kao korov prvo raširila diljem Velike Britanije i Irske.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/805221553|title=Flora Britannica : supported by common ground|last=Lovett.|first=Jones, Gareth|last2=).|first2=Gibbons, Bob (1949-|publisher=Chatto & Windus|isbn=1856193772|oclc=805221553}}</ref> Ime je  dobila po španjolskom  botaničaru Ignaciu Mariano Martinez de Galinsoga.
==Sastav==
==Sastav==
Sadrži stigmasterol, gumu. Listovi sadrže inulin, triterpene saponine, flavonoide, organske kiseline (kava, limunska, jantarna, oleinska, palmitinska), tanine. U biljci je pronađeno  15 aminokiselina, među njima 9 esencijalnih: arginin, valin, treonin, metionin, izoleucin, leucin, fenilalanin, lizin i histidin. Visok sadržaj kalija, silicija, kalcija, fosfora i magnezija utvrđen je u sastavu nadzemnog dijela biljke.
Sadrži stigmasterol, gumu. Listovi sadrže inulin, triterpene saponine, flavonoide, organske kiseline (kava, limunska, jantarna, oleinska, palmitinska), tanine. U biljci je pronađeno  15 aminokiselina, među njima 9 esencijalnih: arginin, valin, treonin, metionin, izoleucin, leucin, fenilalanin, lizin i histidin. Visok sadržaj kalija, silicija, kalcija, fosfora i magnezija utvrđen je u sastavu nadzemnog dijela biljke.
Redak 39: Redak 39:
{{izvori}}
{{izvori}}
<gallery>
<gallery>
File:Galinsoga parviflora.jpg|''G. parviflora''
Datoteka:Galinsoga parviflora.jpg|''G. parviflora''
File:Galinsoga parviflora bluete.jpeg|''G. parviflora''
Datoteka:Galinsoga parviflora bluete.jpeg|''G. parviflora''
File:Galinsoga1.jpg|''G. parviflora''
Datoteka:Galinsoga1.jpg|''G. parviflora''
File:Galinsoga parviflora sl7.jpg|''G. parviflora''
Datoteka:Galinsoga parviflora sl7.jpg|''G. parviflora''
</gallery>
</gallery>



Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 06:54

Sitna konica
sitnocvijetna konica
sitnocvijetna konica
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Asterales
Porodica: Asteraceae
Rod: Galinsoga
Vrsta: G. parviflora
Dvojno ime
Galinsoga parviflora
Cav.

Sitna konica (sitnocvjetna konica, lat. Galinsoga parviflora) je zeljasta biljka iz porodice Asteraceae. Biljka potječe iz Južne Amerike, a danas se može naći širom svijeta kao dosadan korov. Mlada se biljka može koristiti za jelo. Kod nas se za ovu vrstu koristi naziv sitnocvijetna konica.

Povijest

Galinsoga parviflora je u Europu donešena iz Perua oko 1796. godine, te se kao korov prvo raširila diljem Velike Britanije i Irske.[1] Ime je dobila po španjolskom botaničaru Ignaciu Mariano Martinez de Galinsoga.

Sastav

Sadrži stigmasterol, gumu. Listovi sadrže inulin, triterpene saponine, flavonoide, organske kiseline (kava, limunska, jantarna, oleinska, palmitinska), tanine. U biljci je pronađeno 15 aminokiselina, među njima 9 esencijalnih: arginin, valin, treonin, metionin, izoleucin, leucin, fenilalanin, lizin i histidin. Visok sadržaj kalija, silicija, kalcija, fosfora i magnezija utvrđen je u sastavu nadzemnog dijela biljke.

Primjena u narodnoj medicini

Uvarak od bilja pomaže u normalizaciji visokog krvnog tlaka, učinkovit i kod bronhitisa, prehlade. Stanovnici Dalekog istoka koriste nadzemne dijelove kao hemostatsko terapijsko sredstvo za krvarenje uterusa. Aktivne tvari koje se nalaze u travi aktiviraju tjelesni imunitet, pomaže vratiti zdravlje tijekom iscrpljenosti i duge bolesti. Uvarak korijena biljke koristi se kao antipiretičko terapijsko sredstvo.[2]

Dodatna literatura

Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.

Vanjske poveznice

https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Galinsoga+parviflora

Izvori

  1. Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  2. http://lektrava.ru/encyclopedia/galinsoga/ Pristupljeno 16.06.2019.