Razlika između inačica stranice »Austro-ugarska abisalna ekspedicija 1890.-1898.«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:SMS Pola.png|thumb|Transportni parobrod SMS ''Pola'']] | |||
'''Austro-ugarska abisalna ekspedicija 1890.-1898.''', također poznata kao '''ekspedicije Pola''', [[oceanografija|oceanografska]] je ekspedicija nastala prema impresiji znanstvenim rezultatima bogate britanske [[ekspedicija Challenger|ekspedicije Challengera]] (1872.-1876.) s kraja 19. stoljeća u kojoj su sudjelovale razne države. Pomorska putovanja u organizaciji [[Austrijska akademija znanosti|Austrijske akademije znanosti]] vodila su SMS ''Polu'' u istočni [[Mediteran]], [[Jadran]] i [[Crveno more]]. Ekspedicije Pola blisko su povezane s imenom njezinog znanstvenog voditelja [[beč]]kog [[ihtiolog]]a [[Franz Steindachner|Franza Steindachnera]]. Većina prikupljenoga materijala danas se nalazi u zbirkama [[Prirodoslovni muzej u Beču|Prirodoslovnoga muzeja u Beču]]. | '''Austro-ugarska abisalna ekspedicija 1890.-1898.''', također poznata kao '''ekspedicije Pola''', [[oceanografija|oceanografska]] je ekspedicija nastala prema impresiji znanstvenim rezultatima bogate britanske [[ekspedicija Challenger|ekspedicije Challengera]] (1872.-1876.) s kraja 19. stoljeća u kojoj su sudjelovale razne države. Pomorska putovanja u organizaciji [[Austrijska akademija znanosti|Austrijske akademije znanosti]] vodila su SMS ''Polu'' u istočni [[Mediteran]], [[Jadran]] i [[Crveno more]]. Ekspedicije Pola blisko su povezane s imenom njezinog znanstvenog voditelja [[beč]]kog [[ihtiolog]]a [[Franz Steindachner|Franza Steindachnera]]. Većina prikupljenoga materijala danas se nalazi u zbirkama [[Prirodoslovni muzej u Beču|Prirodoslovnoga muzeja u Beču]]. | ||
Trenutačna izmjena od 04:58, 8. svibnja 2022.
Austro-ugarska abisalna ekspedicija 1890.-1898., također poznata kao ekspedicije Pola, oceanografska je ekspedicija nastala prema impresiji znanstvenim rezultatima bogate britanske ekspedicije Challengera (1872.-1876.) s kraja 19. stoljeća u kojoj su sudjelovale razne države. Pomorska putovanja u organizaciji Austrijske akademije znanosti vodila su SMS Polu u istočni Mediteran, Jadran i Crveno more. Ekspedicije Pola blisko su povezane s imenom njezinog znanstvenog voditelja bečkog ihtiologa Franza Steindachnera. Većina prikupljenoga materijala danas se nalazi u zbirkama Prirodoslovnoga muzeja u Beču.
Zanimljivosti
- Tijekom druge ekspedicije izmjerena je 28. kolovoza 1891. godine dotad najveća dubina Sredozemnoga mora na dubini od 4 404 m. Dubinska točka nazvana je Pola, a nalazi se 50 milja jugozapadno od rta Matapana između zemljopisne širine 35°44'48" N i dužine 21°45'48" E.