Razlika između inačica stranice »Australski dingo«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Australski dingo'''-->{{dodaj taksokvir}}
{{dodaj taksokvir}}
[[File:Dingo walking.jpg|mini|200px|Mužjak dingo.]]
[[File:Dingo walking.jpg|mini|200px|Mužjak dingo.]]
'''Dingo''' (''Canis familiaris'', ''Canis familiaris dingo'', ''Canis lupus dingo'') je divlja vrsta psa koja živi u [[Australija|Australiji.]] Prije mnogo tisuća godina je bio pripitomljen pas čuvar medu [[Aboridžini|aboridžinima]], no otad je pušten u divljinu. Živi u [[Čopor|čoporima]]. Hrane se [[Zec|zečevima]], [[Tobolčari|tobolčarima]] i drugim životinjama koje sami love. Otkako su ljudi [[Stari svijet|Starog svijeta]] naselili kontinent, dinzi su im predstavljali veliki problem zbog pitome stoke koje su bez problema ubijali. Zbog toga je širom jugistčcne Australije postavljena žičana (oko 10000 kilometara) ograda kako bi se zaštitili [[stoka]] i ovce od njihova napada.
'''Dingo''' (''Canis familiaris'', ''Canis familiaris dingo'', ''Canis lupus dingo'') je divlja vrsta psa koja živi u [[Australija|Australiji.]] Prije mnogo tisuća godina je bio pripitomljen pas čuvar medu [[Aboridžini|aboridžinima]], no otad je pušten u divljinu. Živi u [[Čopor|čoporima]]. Hrane se [[Zec|zečevima]], [[Tobolčari|tobolčarima]] i drugim životinjama koje sami love. Otkako su ljudi [[Stari svijet|Starog svijeta]] naselili kontinent, dinzi su im predstavljali veliki problem zbog pitome stoke koje su bez problema ubijali. Zbog toga je širom jugistčcne Australije postavljena žičana (oko 10000 kilometara) ograda kako bi se zaštitili [[stoka]] i ovce od njihova napada.

Trenutačna izmjena od 03:20, 8. svibnja 2022.

Ovaj okvir treba zamijeniti predloškom "Taksokvir" (Primjeri uporabe predloška)}}.
Mužjak dingo.

Dingo (Canis familiaris, Canis familiaris dingo, Canis lupus dingo) je divlja vrsta psa koja živi u Australiji. Prije mnogo tisuća godina je bio pripitomljen pas čuvar medu aboridžinima, no otad je pušten u divljinu. Živi u čoporima. Hrane se zečevima, tobolčarima i drugim životinjama koje sami love. Otkako su ljudi Starog svijeta naselili kontinent, dinzi su im predstavljali veliki problem zbog pitome stoke koje su bez problema ubijali. Zbog toga je širom jugistčcne Australije postavljena žičana (oko 10000 kilometara) ograda kako bi se zaštitili stoka i ovce od njihova napada.

Vidi još