Razlika između inačica stranice »Arčinci«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Arčinci''' (Арчинцы), maleni narod u [[Dagestan]]u duž rijeke Hatar. Od [[Lakci|Kazikumuhaca]] nazivani su imenom Arči (Aрчи), od Rusa Арчинцы (Arčinci), dok sami sebe nazivaju Aršištib (Aршиштиб). Jezik Arčinaca pripada [[sjeveroistočni kavkaski jezici|nahsko-dagestanskoj]] porodici. U literaturi se služe avarskim jezikom na temelju ruskog pisma. Po vjeri su muslimani-[[suniti]]. | |||
u 17. i 18. stoljeću Arčinci su pod milošću kazikumuhskih vođa, da bi početkom 19. stoljeća postali dio njihovog kanata. U 19. stoljeću dolaze u kontakte sa [[Avarci]]ma pa im pridružuju a [[1813.]] u sastavu su Dagestana koji će [[1991.]] postati republika. | u 17. i 18. stoljeću Arčinci su pod milošću kazikumuhskih vođa, da bi početkom 19. stoljeća postali dio njihovog kanata. U 19. stoljeću dolaze u kontakte sa [[Avarci]]ma pa im pridružuju a [[1813.]] u sastavu su Dagestana koji će [[1991.]] postati republika. | ||
Glavna preokupacija Arčinaca su [[stočarstvo]] i [[zemljoradnja]], a bave se i tkanjem orijentalnih [[ćilim]]a i drvorezbarstvom. Naselja im se nalaze u planinama, a [[kuća|kuće]] jedno- dvo- ili višekatne, kamene, s ravnim [[krov]]ovima. | Glavna preokupacija Arčinaca su [[stočarstvo]] i [[zemljoradnja]], a bave se i tkanjem orijentalnih [[ćilim]]a i drvorezbarstvom. Naselja im se nalaze u planinama, a [[kuća|kuće]] jedno- dvo- ili višekatne, kamene, s ravnim [[krov]]ovima. | ||
Trenutačna izmjena od 21:24, 7. svibnja 2022.
Arčinci (Арчинцы), maleni narod u Dagestanu duž rijeke Hatar. Od Kazikumuhaca nazivani su imenom Arči (Aрчи), od Rusa Арчинцы (Arčinci), dok sami sebe nazivaju Aršištib (Aршиштиб). Jezik Arčinaca pripada nahsko-dagestanskoj porodici. U literaturi se služe avarskim jezikom na temelju ruskog pisma. Po vjeri su muslimani-suniti. u 17. i 18. stoljeću Arčinci su pod milošću kazikumuhskih vođa, da bi početkom 19. stoljeća postali dio njihovog kanata. U 19. stoljeću dolaze u kontakte sa Avarcima pa im pridružuju a 1813. u sastavu su Dagestana koji će 1991. postati republika. Glavna preokupacija Arčinaca su stočarstvo i zemljoradnja, a bave se i tkanjem orijentalnih ćilima i drvorezbarstvom. Naselja im se nalaze u planinama, a kuće jedno- dvo- ili višekatne, kamene, s ravnim krovovima. Odjeća je nalik avarskoj, kaputi od ovčje kože i šeširi tradicionalni elementi muške nošnje. U nacionalnoj kuhinji prevladavaju meso i mlijeko, jaja, sir i halva (alva), dok se povrće manje konzumira.
Suvremena arčinska obitelj je malena, a stariji članovi tradicionalno se poštuju. Očuvali su i predislamska vjerovanja. Među Arčincima popularan je ples лезгинка (lezginka), a od glazbenih instrumenata imaju zurnu, kumuz i bubanj-baraban.