Razlika između inačica stranice »Cenú«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Colombia- Zenú indigenous culture 200BC - 1600AD.png|mini|Zenu plemena u kolumbijskim nizinama.]] | |||
'''Cenú''' (Zenu, Senú, Sinú), plemena američkih Indijanaca iz sjeverne nizinske [[kolumbija|Kolumbije]], koji se dijele na tri uže skupine, [[Cenúfana]],[[Pancenú]] i [[Fincenú]]. Fincenú su živjeli u bazenu rijeke Sinú, Pancenú duž donjeg toka rijeke San Jorge i Cenúfana na donjem toku [[Cauca (rijeka)|Cauce]]. Po izvještajima iz 1530.-tih Cenúfana su bili najmoćniji među njima, a slijedili su po redu [[Fincenú]] i [[Pancenú]]<ref>[http://books.google.com/books?id=i0yOPiwjSKUC&pg=PA604&lpg=PA604&dq=fincenu&source=bl&ots=RBoh5khjqe&sig=38MsBRIg1N535DIeUDKA7Tyrpvw&hl=en&ei=jz98TPqrMsb24gasorWaBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CCwQ6AEwAg#v=onepage&q=fincenu&f=false Frank Salomon, Stuart B. Schwartz]</ref>. | '''Cenú''' (Zenu, Senú, Sinú), plemena američkih Indijanaca iz sjeverne nizinske [[kolumbija|Kolumbije]], koji se dijele na tri uže skupine, [[Cenúfana]],[[Pancenú]] i [[Fincenú]]. Fincenú su živjeli u bazenu rijeke Sinú, Pancenú duž donjeg toka rijeke San Jorge i Cenúfana na donjem toku [[Cauca (rijeka)|Cauce]]. Po izvještajima iz 1530.-tih Cenúfana su bili najmoćniji među njima, a slijedili su po redu [[Fincenú]] i [[Pancenú]]<ref>[http://books.google.com/books?id=i0yOPiwjSKUC&pg=PA604&lpg=PA604&dq=fincenu&source=bl&ots=RBoh5khjqe&sig=38MsBRIg1N535DIeUDKA7Tyrpvw&hl=en&ei=jz98TPqrMsb24gasorWaBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CCwQ6AEwAg#v=onepage&q=fincenu&f=false Frank Salomon, Stuart B. Schwartz]</ref>. | ||
Trenutačna izmjena od 20:26, 7. svibnja 2022.
Cenú (Zenu, Senú, Sinú), plemena američkih Indijanaca iz sjeverne nizinske Kolumbije, koji se dijele na tri uže skupine, Cenúfana,Pancenú i Fincenú. Fincenú su živjeli u bazenu rijeke Sinú, Pancenú duž donjeg toka rijeke San Jorge i Cenúfana na donjem toku Cauce. Po izvještajima iz 1530.-tih Cenúfana su bili najmoćniji među njima, a slijedili su po redu Fincenú i Pancenú[1].
Opisani su kao narod koji je bio vješt u obradi zlata. privreda je počivala na ratarstvu, uzgoju kukuruza, graha, slatke manioke, slatkog krumpira i pamuka, a važnu ulogu imali su i lov, ribolov i sakupljanje divlje biljne hrane. Naselja su se sastojala od velikih sela opasanih palisadama, sa drvenim kućama obljepljenih blatom, između kojih su priolazile ulice i nalazili se trgovi.
Od pamuka su pleli viseće mreže za spavanje i bavili za lončarstvom i izradom kanua dubljenih u deblima trupaca. Zbog tople klime odjeća je bila oskudna; pokrivači za genitalije kod muškaraca, dok su žene nosile suknjice od pamuka.
Poglavica je kod Cenu-naroda mogla biti i žena. Poliginija je bila uobičajena, a kanibalizam[2] je zabilježen tek kod skupine Cenufana. Vjera je bila centrirana obožavanje idola za koje su gradili posebna svetišta.
Jezik cenú, klasificira se porodici chocoan, i preko nje (od nekih jezikoslovaca) kao karipske.
Cenu plemena nestala u kontaktu sa Španjolcima kroz 25 godina od 1510. do 1535., što kroz ratove, što od bolesti.