More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Rajko Žinzifov'''-->[[ | <!--'''Rajko Žinzifov'''-->[[Datoteka:Rayko Zhinzifov 1977 Yugoslavia stamp.jpg|right|220px]] | ||
'''Rajko Žinzifov''' ([[Veles]], [[1839.]] - [[Moskva]], [[1877.]]), [[Bugari|bugarski]] književnik i prevodilac<ref>[http://www.promacedonia.org/bmark/ksh/ksh_bm_2a.htm Tamo je našao stari Ivan Zinzifov, otac poznatog Rajka Zinzifova, i ovaj posljednji, tinejdžer jos pod imenom Ksenofon Žinzifov, nakon nekog vremena nazvan Rajko. Oni su bili Vlasi po narodnosti - Cincari iz grada Velesa, ali su zanijekali da su takvi pod izgovorom, da kako su bili rodjeni i odgojeni u bugarskom gradu, Velesu, to su bili i oni Bugari.]</ref> iz [[Makedonija (regija)|Makedonije]]. Do [[1858.]] školovao se u svom rodnom mjestu, a stanovito vrijeme bio je i pomoćni učitelj u [[Prilep]]u i [[Kilkis|Kukuš]]u. Te godine otišao je u [[Rusko Carstvo|Rusiju]] gdje je završio Povijesno-filološki fakultet u [[Moskva|Moskvi]]. Ovdje je ostao do kraja svog života radeći kao profesor u nekoliko moskovskih [[gimnazija]]. Autor prve umjetničke pripovijetke kod [[Makedonija (regija)|Makedonaca]] (''Prošedbe''), prevodio je sa [[Ruski jezik|ruskog]] (neke pjesme [[Puškin]]a, [[Mihail Ljermontov|Ljermontova]], ''Slovo o polku Igoreve''), [[Ukrajinski jezik|ukrajinskog]] (izbor iz ''Kobzara'' [[Taras Grigorovič Ševčenko|T. Ševčenka]]), [[češki jezik|češkog]] (''Kraljevdvorski rukopis''), a isto tako, i sa [[Bugarski jezik|bugarskog]] na [[ruski jezik|ruski]]. Dugi niz godina surađivao je u mnogim ruskim listovima i časopisima pišući o teškom položaju [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] pod turskim ropstvom. Napisao je prvu biografiju [[Braća Miladinov|braće Miladinov]]. Poezija Rajka Žinzifova najznajčajniji je dio njegova stvaralačkog opusa. Njegove su glavne pjesničke teme: težak život porobljenih [[Bugari|bugarskih]] [[narod]]a i bolni osjećaj promašenog ličnog života. Žinzifov ulazi u red istaknutih bugarskih pisaca i nacionalnih radnika u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Žinzifov piše i pjesme od koih najznačajne su: Glas i Veligden. | '''Rajko Žinzifov''' ([[Veles]], [[1839.]] - [[Moskva]], [[1877.]]), [[Bugari|bugarski]] književnik i prevodilac<ref>[http://www.promacedonia.org/bmark/ksh/ksh_bm_2a.htm Tamo je našao stari Ivan Zinzifov, otac poznatog Rajka Zinzifova, i ovaj posljednji, tinejdžer jos pod imenom Ksenofon Žinzifov, nakon nekog vremena nazvan Rajko. Oni su bili Vlasi po narodnosti - Cincari iz grada Velesa, ali su zanijekali da su takvi pod izgovorom, da kako su bili rodjeni i odgojeni u bugarskom gradu, Velesu, to su bili i oni Bugari.]</ref> iz [[Makedonija (regija)|Makedonije]]. Do [[1858.]] školovao se u svom rodnom mjestu, a stanovito vrijeme bio je i pomoćni učitelj u [[Prilep]]u i [[Kilkis|Kukuš]]u. Te godine otišao je u [[Rusko Carstvo|Rusiju]] gdje je završio Povijesno-filološki fakultet u [[Moskva|Moskvi]]. Ovdje je ostao do kraja svog života radeći kao profesor u nekoliko moskovskih [[gimnazija]]. Autor prve umjetničke pripovijetke kod [[Makedonija (regija)|Makedonaca]] (''Prošedbe''), prevodio je sa [[Ruski jezik|ruskog]] (neke pjesme [[Puškin]]a, [[Mihail Ljermontov|Ljermontova]], ''Slovo o polku Igoreve''), [[Ukrajinski jezik|ukrajinskog]] (izbor iz ''Kobzara'' [[Taras Grigorovič Ševčenko|T. Ševčenka]]), [[češki jezik|češkog]] (''Kraljevdvorski rukopis''), a isto tako, i sa [[Bugarski jezik|bugarskog]] na [[ruski jezik|ruski]]. Dugi niz godina surađivao je u mnogim ruskim listovima i časopisima pišući o teškom položaju [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] pod turskim ropstvom. Napisao je prvu biografiju [[Braća Miladinov|braće Miladinov]]. Poezija Rajka Žinzifova najznajčajniji je dio njegova stvaralačkog opusa. Njegove su glavne pjesničke teme: težak život porobljenih [[Bugari|bugarskih]] [[narod]]a i bolni osjećaj promašenog ličnog života. Žinzifov ulazi u red istaknutih bugarskih pisaca i nacionalnih radnika u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Žinzifov piše i pjesme od koih najznačajne su: Glas i Veligden. | ||
Napisao je i poemu Krvava košula. On je napisao i prvi raskaz u makedonskoj literaturi sa naslovom: Na prošedba. | Napisao je i poemu Krvava košula. On je napisao i prvi raskaz u makedonskoj literaturi sa naslovom: Na prošedba. | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 18:39
Rajko Žinzifov (Veles, 1839. - Moskva, 1877.), bugarski književnik i prevodilac[1] iz Makedonije. Do 1858. školovao se u svom rodnom mjestu, a stanovito vrijeme bio je i pomoćni učitelj u Prilepu i Kukušu. Te godine otišao je u Rusiju gdje je završio Povijesno-filološki fakultet u Moskvi. Ovdje je ostao do kraja svog života radeći kao profesor u nekoliko moskovskih gimnazija. Autor prve umjetničke pripovijetke kod Makedonaca (Prošedbe), prevodio je sa ruskog (neke pjesme Puškina, Ljermontova, Slovo o polku Igoreve), ukrajinskog (izbor iz Kobzara T. Ševčenka), češkog (Kraljevdvorski rukopis), a isto tako, i sa bugarskog na ruski. Dugi niz godina surađivao je u mnogim ruskim listovima i časopisima pišući o teškom položaju Južnih Slavena pod turskim ropstvom. Napisao je prvu biografiju braće Miladinov. Poezija Rajka Žinzifova najznajčajniji je dio njegova stvaralačkog opusa. Njegove su glavne pjesničke teme: težak život porobljenih bugarskih naroda i bolni osjećaj promašenog ličnog života. Žinzifov ulazi u red istaknutih bugarskih pisaca i nacionalnih radnika u 19. stoljeću. Žinzifov piše i pjesme od koih najznačajne su: Glas i Veligden. Napisao je i poemu Krvava košula. On je napisao i prvi raskaz u makedonskoj literaturi sa naslovom: Na prošedba.
Izvori
- ↑ Tamo je našao stari Ivan Zinzifov, otac poznatog Rajka Zinzifova, i ovaj posljednji, tinejdžer jos pod imenom Ksenofon Žinzifov, nakon nekog vremena nazvan Rajko. Oni su bili Vlasi po narodnosti - Cincari iz grada Velesa, ali su zanijekali da su takvi pod izgovorom, da kako su bili rodjeni i odgojeni u bugarskom gradu, Velesu, to su bili i oni Bugari.
- ↑ Žinzifov, Rajko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. (pristupljeno: 11. svibnja 2020.)
Vanjske poveznice
- Radovi Rajka Žinzifova u Slovoto (na bugarskom)
- Članak o Žinzifovu (na makedonskom)
- Članak o Žinzifovom životu u Rusiji (na ruskom)
Nedovršeni članak Rajko Žinzifov koji govori o književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.