Razlika između inačica stranice »Cebuano (jezik)«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Drugo značenje2|[[Cebuano]]}} | |||
{{Infookvir jezik|ime=Cebuano jezik | {{Infookvir jezik|ime=Cebuano jezik | ||
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=Binisayang Sinugboanon | |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=Binisayang Sinugboanon | ||
Trenutačna izmjena od 17:10, 7. svibnja 2022.
Za druga značenja, pogledajte Cebuano.Cebuano jezik Binisayang Sinugboanon | |
| Države govorenja: |
 Filipini
|
| Regije govorenja: |
|
| Broj govornika: | oko 20 milijuna |
| Rang: | 47. |
| Razredba: | austronezijski |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | - |
| ISO 639-2: | ceb |
| ISO 639-3: | - |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika | |
Cebuano jezik (Binisayang Sinugboanon, sugbuhanon, sugbuanon, visayan, bisayan, binisaya, sebuano; ISO 639-3: ceb) je drugi po značaju jezik na Filipinima, poslije jezika tagalog. Pripada grupi austronezijskih jezika. Ime jezika potiče od imena pokrajine Cebu i španjolskog sufiksa -ano.
15.800.000 govornika u Filipinima (2000 popis)[1].
Jezik cebuano ima 16 suglasnika: p, t, k, ʔ (bezvučni glotalni ploziv), b, d, g, m, n, ng, s, h, w, l, r i y. Tu su i tri samoglasnika: i, a, i u/o. Slovo e su donijeli Španjolci i ono se koristi samo za strane riječi. Mjesto naglaska utječe na značenje riječi. Redoslijed riječi je glagol-subjekt-objekt. Jezik cebuano razlikuje inkluzivno i ekskluzivno „mi“. Za suglasnike d i r, kao i za samoglasnike u i o, primijenjuje se princip alofonije (smatraju se istim glasom pri izgovoru).
Jezici koji su dali dio jezičnog fonda jeziku cebuano su: španjolski i engleski.
Primjeri
- Maayong adlaw! - Dobar dan
- Kumusta ka? - Kako si?
- Maayo - Dobro
- Salamat - hvala
- Oo - da
- Dili - ne
- Kumusta - zdravo