Armenski jezik: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 14:15

Armenski jezik {armenski Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); haieren, somkhuri, ermenice, ermeni dili, armjanski yazyk; ISO 639-3: hye} jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika; sadržava mnogo elemenata posuđenih od susjednih jezika, osobito perzijskog, grčkog i sirijskog. Od ostalih indoeuropskih jezika razlikuje se ne samo osobitošću svojih oblika, nego i glasovnim sustavom, koji je preuzet od susjednih kavkaskih jezika. Staroarmenski i dalje živi samo kao jezik crkve i znanosti. Armenskim jezikom govori preko tri milijuna ljudi u Armeniji, a u cijelom svijetu preko 6.300.000^[1].

Zajedno sa indoiranskim, baltoslavenskim, albanskim i tračkim jezicima pripada satemskoj skupini, a ima (SIL), mnogo narječja: istočnoarmensko, erevansko, tbiliško (tifliško), karabaško, šamaško, astrahansko , džulfsko, aguliško, khvoysko-salmstsko, urmijsko-maraghsko, artvinsko, karinsko, mussko (musch), vansko, tigranakertsko, kharberdsko, shabin-karahissarsko, trapezuntsko, hamshensko, malatijsko, cilicijsko, sirsko, arabkirsko, aknsko, sebastsko, evdokijsko, smirnsko, sjevernokomedijsko, carigradsko, rodostsko, krimsko, aškaričko^[2]

Izvori

↑ Ethnologue (16th)
↑ Armenia (SIL). Inačica izvorne stranice arhivirana 11. lipnja 2007.. http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html Pristupljeno 11. listopada 2006.

Vanjske poveznice

[1] Ethnologue (16th)

[2] Armenia (SIL). Inačica izvorne stranice arhivirana 11. lipnja 2007.. http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html Pristupljeno 11. listopada 2006.

[1]

[2]

Inačica od 18. kolovoz 2021. u 23:49 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 14:15 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Armenski jezik'''-->~~'''Armenski jezik''' {armenski Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); haieren, somkhuri, ermenice, ermeni dili, armjanski yazyk; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hye hye]} jezik [[Armenci\|Armenaca]], član armenske skupine [[Indoeuropski jezici\|indoeuropske]] porodice jezika; sadržava mnogo elemenata posuđenih od susjednih jezika, osobito [[perzijski jezik\|perzijskog]], [[grčki jezik\|grčkog]] i [[sirijski jezik\|sirijskog]]. Od ostalih indoeuropskih jezika razlikuje se ne samo osobitošću svojih oblika, nego i glasovnim sustavom, koji je preuzet od susjednih [[kavkaski jezici\|kavkaskih jezika]]. [[Staroarmenski jezik\|Staroarmenski]] i dalje živi samo kao jezik crkve i znanosti. Armenskim jezikom govori preko tri milijuna ljudi u Armeniji, a u cijelom svijetu preko 6.300.000<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hye Ethnologue (16th)]</ref>.		'''Armenski jezik''' {armenski Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); haieren, somkhuri, ermenice, ermeni dili, armjanski yazyk; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hye hye]} jezik [[Armenci\|Armenaca]], član armenske skupine [[Indoeuropski jezici\|indoeuropske]] porodice jezika; sadržava mnogo elemenata posuđenih od susjednih jezika, osobito [[perzijski jezik\|perzijskog]], [[grčki jezik\|grčkog]] i [[sirijski jezik\|sirijskog]]. Od ostalih indoeuropskih jezika razlikuje se ne samo osobitošću svojih oblika, nego i glasovnim sustavom, koji je preuzet od susjednih [[kavkaski jezici\|kavkaskih jezika]]. [[Staroarmenski jezik\|Staroarmenski]] i dalje živi samo kao jezik crkve i znanosti. Armenskim jezikom govori preko tri milijuna ljudi u Armeniji, a u cijelom svijetu preko 6.300.000<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hye Ethnologue (16th)]</ref>.

	Zajedno sa indoiranskim, baltoslavenskim, albanskim i tračkim jezicima pripada [[Satemska jezična skupina\|satemskoj skupini]], a ima (SIL), mnogo narječja: istočnoarmensko, erevansko, tbiliško (tifliško), karabaško, šamaško, astrahansko , džulfsko, aguliško, khvoysko-salmstsko, urmijsko-maraghsko, artvinsko, karinsko, mussko (musch), vansko, tigranakertsko, kharberdsko, shabin-karahissarsko, trapezuntsko, hamshensko, malatijsko, cilicijsko, sirsko, arabkirsko, aknsko, sebastsko, evdokijsko, smirnsko, sjevernokomedijsko, carigradsko, rodostsko, krimsko, aškaričko<ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html \|accessdate=11. listopada 2006. \|title=Armenia (SIL) \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070611025155/http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html \|archivedate=11. lipnja 2007. }}</ref>		Zajedno sa indoiranskim, baltoslavenskim, albanskim i tračkim jezicima pripada [[Satemska jezična skupina\|satemskoj skupini]], a ima (SIL), mnogo narječja: istočnoarmensko, erevansko, tbiliško (tifliško), karabaško, šamaško, astrahansko , džulfsko, aguliško, khvoysko-salmstsko, urmijsko-maraghsko, artvinsko, karinsko, mussko (musch), vansko, tigranakertsko, kharberdsko, shabin-karahissarsko, trapezuntsko, hamshensko, malatijsko, cilicijsko, sirsko, arabkirsko, aknsko, sebastsko, evdokijsko, smirnsko, sjevernokomedijsko, carigradsko, rodostsko, krimsko, aškaričko<ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html \|accessdate=11. listopada 2006. \|title=Armenia (SIL) \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070611025155/http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html \|archivedate=11. lipnja 2007. }}</ref>