Armenski jezik: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Armenski jezik''' {armenski Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); haieren, somkhuri, ermenice, ermeni dili, armjanski yazyk; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hye hye]} jezik [[Armenci|Armenaca]], član armenske skupine [[Indoeuropski jezici|indoeuropske]] porodice jezika; sadržava mnogo elemenata posuđenih od susjednih jezika, osobito [[perzijski jezik|perzijskog]], [[grčki jezik|grčkog]] i [[sirijski jezik|sirijskog]]. Od ostalih indoeuropskih jezika razlikuje se ne samo osobitošću svojih oblika, nego i glasovnim sustavom, koji je preuzet od susjednih [[kavkaski jezici|kavkaskih jezika]]. [[Staroarmenski jezik|Staroarmenski]] i dalje živi samo kao jezik crkve i znanosti. Armenskim jezikom govori preko tri milijuna ljudi u Armeniji, a u cijelom svijetu preko 6.300.000<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hye Ethnologue (16th)]</ref>. | |||
Zajedno sa indoiranskim, baltoslavenskim, albanskim i tračkim jezicima pripada [[Satemska jezična skupina|satemskoj skupini]], a ima (SIL), mnogo narječja: istočnoarmensko, erevansko, tbiliško (tifliško), karabaško, šamaško, astrahansko , džulfsko, aguliško, khvoysko-salmstsko, urmijsko-maraghsko, artvinsko, karinsko, mussko (musch), vansko, tigranakertsko, kharberdsko, shabin-karahissarsko, trapezuntsko, hamshensko, malatijsko, cilicijsko, sirsko, arabkirsko, aknsko, sebastsko, evdokijsko, smirnsko, sjevernokomedijsko, carigradsko, rodostsko, krimsko, aškaričko<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html |accessdate=11. listopada 2006. |title=Armenia (SIL) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070611025155/http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html |archivedate=11. lipnja 2007. }}</ref> | Zajedno sa indoiranskim, baltoslavenskim, albanskim i tračkim jezicima pripada [[Satemska jezična skupina|satemskoj skupini]], a ima (SIL), mnogo narječja: istočnoarmensko, erevansko, tbiliško (tifliško), karabaško, šamaško, astrahansko , džulfsko, aguliško, khvoysko-salmstsko, urmijsko-maraghsko, artvinsko, karinsko, mussko (musch), vansko, tigranakertsko, kharberdsko, shabin-karahissarsko, trapezuntsko, hamshensko, malatijsko, cilicijsko, sirsko, arabkirsko, aknsko, sebastsko, evdokijsko, smirnsko, sjevernokomedijsko, carigradsko, rodostsko, krimsko, aškaričko<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html |accessdate=11. listopada 2006. |title=Armenia (SIL) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070611025155/http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html |archivedate=11. lipnja 2007. }}</ref> | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 14:15
Armenski jezik {armenski Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); haieren, somkhuri, ermenice, ermeni dili, armjanski yazyk; ISO 639-3: hye} jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika; sadržava mnogo elemenata posuđenih od susjednih jezika, osobito perzijskog, grčkog i sirijskog. Od ostalih indoeuropskih jezika razlikuje se ne samo osobitošću svojih oblika, nego i glasovnim sustavom, koji je preuzet od susjednih kavkaskih jezika. Staroarmenski i dalje živi samo kao jezik crkve i znanosti. Armenskim jezikom govori preko tri milijuna ljudi u Armeniji, a u cijelom svijetu preko 6.300.000[1].
Zajedno sa indoiranskim, baltoslavenskim, albanskim i tračkim jezicima pripada satemskoj skupini, a ima (SIL), mnogo narječja: istočnoarmensko, erevansko, tbiliško (tifliško), karabaško, šamaško, astrahansko , džulfsko, aguliško, khvoysko-salmstsko, urmijsko-maraghsko, artvinsko, karinsko, mussko (musch), vansko, tigranakertsko, kharberdsko, shabin-karahissarsko, trapezuntsko, hamshensko, malatijsko, cilicijsko, sirsko, arabkirsko, aknsko, sebastsko, evdokijsko, smirnsko, sjevernokomedijsko, carigradsko, rodostsko, krimsko, aškaričko[2]
Izvori[uredi]
- ↑ Ethnologue (16th)
- ↑ Armenia (SIL). Inačica izvorne stranice arhivirana 11. lipnja 2007.. http://www.christusrex.org/www1/pater/ethno/Arme.html Pristupljeno 11. listopada 2006.