Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Arithmos: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Arithmos'''-->'''Arithmos''' je bila [[bizant]]ska institucija, odnosno dopuštenje što ga država daje nekom zemljoposjedniku da na svoju zemlju naseli točno određeni broj seljaka iz redova one radne snage koja zbog neposjedovanja zemlje nije bila unesena u popise državnih [[porez]]nih obveznika, pri čemu obdareni zemljoposjednik nije za takve naseljenike, pošto bi im dodijelio česticu zemlje, bio dužan državi plaćati porez, kakav je normalno proizlazio iz trajnog posjedovanja i obradbe nekog zemljišta. Taj iznos  naseljenici su otad morali plaćati zemljoposjedniku koji ih je naselio na svojem posjedu, pretvarajući se time u neposredne obrađivače tuđe zemlje, obvezne vlasniku davati uobičajene obroke u naravi i radnim dužnostima.
'''Arithmos''' je bila [[bizant]]ska institucija, odnosno dopuštenje što ga država daje nekom zemljoposjedniku da na svoju zemlju naseli točno određeni broj seljaka iz redova one radne snage koja zbog neposjedovanja zemlje nije bila unesena u popise državnih [[porez]]nih obveznika, pri čemu obdareni zemljoposjednik nije za takve naseljenike, pošto bi im dodijelio česticu zemlje, bio dužan državi plaćati porez, kakav je normalno proizlazio iz trajnog posjedovanja i obradbe nekog zemljišta. Taj iznos  naseljenici su otad morali plaćati zemljoposjedniku koji ih je naselio na svojem posjedu, pretvarajući se time u neposredne obrađivače tuđe zemlje, obvezne vlasniku davati uobičajene obroke u naravi i radnim dužnostima.


== Vidi još ==
== Vidi još ==

Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 12:58

Arithmos je bila bizantska institucija, odnosno dopuštenje što ga država daje nekom zemljoposjedniku da na svoju zemlju naseli točno određeni broj seljaka iz redova one radne snage koja zbog neposjedovanja zemlje nije bila unesena u popise državnih poreznih obveznika, pri čemu obdareni zemljoposjednik nije za takve naseljenike, pošto bi im dodijelio česticu zemlje, bio dužan državi plaćati porez, kakav je normalno proizlazio iz trajnog posjedovanja i obradbe nekog zemljišta. Taj iznos naseljenici su otad morali plaćati zemljoposjedniku koji ih je naselio na svojem posjedu, pretvarajući se time u neposredne obrađivače tuđe zemlje, obvezne vlasniku davati uobičajene obroke u naravi i radnim dužnostima.

Vidi još

Izvori