Arhitektura računala: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 10:19

Arhitektura računala (još i kao računalna arhitektura, organizacijski ustroj računala, organizacijska struktura računala^[1]) je teorija koja podržava izgradnju i organizaciju računala i računalnih cjelina. Kao što arhitekt u građevini postavi principe i ciljeve za jednu građevinu tako i računalni arhitekt stvara računalnu arhitekturu. Arhitekti prilikom gradnje neke građevine takoder usklađuju principe s materijalima i konceptima koje koriste (npr. gradnja u opeci zahtjeva drugačiji pristup nego izgradnja u betonu ili kamenu), tako i računalni arhitekt mora uskladiti svoju "gradnju" s ograničenjima materijala i tehnika koje on/ona koristi.

Ciljevi sastavljanja računala

Jedan od najčešćih problema s kojim se suočava arhitektura računala jest odnos izmedu cijene gradnje i performanse koje se mogu postići s izabranim dizajnom. Drugi ciljevi u konstrukciji su također važni: veličina stroja, težina, potrošnja električne energije, inter-operabilnost, mogućnost nadogradnje, korištenje određenih periferija, itd.

Principi arhitekture računala

Arhitektura pojedinih cjelina

arhitektura centralne jedinice ili CPU - skup naredbi i izvedba ulazno/izlaznih jedinica
memorijska arhitektura
arhitektura sabirnice

Izvedba osnovnih elemenata

Tehnike izvedbe

Arhitektura pojedinih cjelina

arhitektura središnje jedinice ili CPU-a - skup naredaba i izvedaba ulazno/izlaznih jedinica, principi rada (stack, pipeline, RISC, ASIC, vector)
memorijska arhitektura
arhitektura sabirnice

Arhitektonski smjerovi u izradi računala

Von Neumannova računalna arhitektura
Harvardska računalna arhitektura
stack ili hrpasta računalna arhitektura
paralelna računalna arhitektura
RISC računalna arhitektura
CISC računalna arhitektura
Vektorska računalna arhitektura

Arhitektura sabirnice

Sabirnica (eng. bus, množina buses) je podskup unutar računala ili neke druge elektroničke opreme koja kroz jedan dogovoreni standard omogućava usmjeravaje podatka i upravljačkih signala između: integriranih krugova kao na primjer CPU i memorije, ostalih uređaja koje sačinjavaju računalo pod skupova unutar računala, ili izmedu međuspojnica koje dozvoljavaju spajanje računala s vanjskim svijetom.

Način na koji je sabirnica izrađena ili izabrana imat ce utjecaj na način na koje računalo radi (brzina) kao i na mogućnost proširenja i korištenja standardiziranih komponenti koje su dostupne na tržištu.

Izvori

↑ Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 217

[InfoRjecnik-1] Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 217

[1]

Inačica od 16. prosinac 2021. u 11:11 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 10:19 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arhitektura računala'''-->~~[[Datoteka:RacunaloBlokDiagram.gif\|desno\|]]		[[Datoteka:RacunaloBlokDiagram.gif\|desno\|]]
	'''Arhitektura računala''' (još i kao '''računalna arhitektura''', '''organizacijski ustroj računala''', '''organizacijska struktura računala'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 217</ref>) je teorija koja podržava izgradnju i organizaciju računala i računalnih cjelina. Kao što arhitekt u građevini postavi principe i ciljeve za jednu građevinu tako i računalni arhitekt stvara računalnu arhitekturu. Arhitekti prilikom gradnje neke građevine takoder usklađuju principe s materijalima i konceptima koje koriste (npr. gradnja u opeci zahtjeva drugačiji pristup nego izgradnja u betonu ili kamenu), tako i računalni arhitekt mora uskladiti svoju "gradnju" s ograničenjima materijala i tehnika koje on/ona koristi.		'''Arhitektura računala''' (još i kao '''računalna arhitektura''', '''organizacijski ustroj računala''', '''organizacijska struktura računala'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 217</ref>) je teorija koja podržava izgradnju i organizaciju računala i računalnih cjelina. Kao što arhitekt u građevini postavi principe i ciljeve za jednu građevinu tako i računalni arhitekt stvara računalnu arhitekturu. Arhitekti prilikom gradnje neke građevine takoder usklađuju principe s materijalima i konceptima koje koriste (npr. gradnja u opeci zahtjeva drugačiji pristup nego izgradnja u betonu ili kamenu), tako i računalni arhitekt mora uskladiti svoju "gradnju" s ograničenjima materijala i tehnika koje on/ona koristi.