Razlika između inačica stranice »Arekêna«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Arekêna''' (Arequena, Guarequena, Uarequena, Uerequema, Uerequena, Urequema, Warekêna, Warekena, Werekena, Werikena, ), pleme američkih indijanaca naseljeno u [[brazil]]skim državama [[Amazonas, država (Brazil)|Amazonas]] i [[Roraima]] uz rijeke Rio Chié (Xié) i Içana, te u [[Venezuela|Venezueli]] u selima ''Guzmán Blanco'' i ''Wayanapi'' na rijeci San Miguel i Guanía-Río Negro. Arekêna u kasnom 20. stoljeću broje oko 700 duša u obje države, a jezično pripadaju porodici [[Arawakan]]. Mnogi Arekêne zbog kolonizacije i sakupljača gume migriraju prema [[Orinoco|Orinocu]], [[Atabapo (rijeka)|Atabapu]] i [[Puerto Ayacucho|Puerto Ayacuchu]]. | |||
Arekêne su kulturno i jezično srodni plemenima [[Tariána]], [[Baré]], [[Piapoco|Tsase]] i [[Wakuénai]]. Prema njihovoj mitologiji prije nego što je [[Nápiruli]] stvorio svijet za prevlast su se borili ''ljudi-ptice'' i ''ljudi-pčele''. Drugi stvoritelj [[Kúwai]] (Kuwé), središnja je ličnost mitologije njih i [[Baré]] Indijanaca, sin je Nápirulijev i stvorio je svjetlost i naučio Arekêne sa svojim ocem čitavoj kulturi, dok je heroj [[Mjumpe Numana]] stvorio je zalihe gline u rijekama, koja im je potrebna za izradu lonaca. | Arekêne su kulturno i jezično srodni plemenima [[Tariána]], [[Baré]], [[Piapoco|Tsase]] i [[Wakuénai]]. Prema njihovoj mitologiji prije nego što je [[Nápiruli]] stvorio svijet za prevlast su se borili ''ljudi-ptice'' i ''ljudi-pčele''. Drugi stvoritelj [[Kúwai]] (Kuwé), središnja je ličnost mitologije njih i [[Baré]] Indijanaca, sin je Nápirulijev i stvorio je svjetlost i naučio Arekêne sa svojim ocem čitavoj kulturi, dok je heroj [[Mjumpe Numana]] stvorio je zalihe gline u rijekama, koja im je potrebna za izradu lonaca. |
Trenutačna izmjena od 06:48, 7. svibnja 2022.
Arekêna (Arequena, Guarequena, Uarequena, Uerequema, Uerequena, Urequema, Warekêna, Warekena, Werekena, Werikena, ), pleme američkih indijanaca naseljeno u brazilskim državama Amazonas i Roraima uz rijeke Rio Chié (Xié) i Içana, te u Venezueli u selima Guzmán Blanco i Wayanapi na rijeci San Miguel i Guanía-Río Negro. Arekêna u kasnom 20. stoljeću broje oko 700 duša u obje države, a jezično pripadaju porodici Arawakan. Mnogi Arekêne zbog kolonizacije i sakupljača gume migriraju prema Orinocu, Atabapu i Puerto Ayacuchu.
Arekêne su kulturno i jezično srodni plemenima Tariána, Baré, Tsase i Wakuénai. Prema njihovoj mitologiji prije nego što je Nápiruli stvorio svijet za prevlast su se borili ljudi-ptice i ljudi-pčele. Drugi stvoritelj Kúwai (Kuwé), središnja je ličnost mitologije njih i Baré Indijanaca, sin je Nápirulijev i stvorio je svjetlost i naučio Arekêne sa svojim ocem čitavoj kulturi, dok je heroj Mjumpe Numana stvorio je zalihe gline u rijekama, koja im je potrebna za izradu lonaca.
Slično ostalim tropskim plemenima agrikultura im je tipa posijeci-i-spali, a većina njihovih conucos-a nalaze se blizu kanala San Miguel ili Itini-Wini.