Razlika između inačica stranice »Poligonalno zidanje«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (file->datoteka)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Poligonalno zidanje'''-->[[File:ItalyPietrabbondanteTeatroOpPoligonale.jpg|thumb|210px|Primjer poligonalnog zidanja, rimsko kazalište u Iserniji, [[Molise]]]]
<!--'''Poligonalno zidanje'''-->[[Datoteka:ItalyPietrabbondanteTeatroOpPoligonale.jpg|thumb|210px|Primjer poligonalnog zidanja, rimsko kazalište u Iserniji, [[Molise]]]]
[[Datoteka:Zavala, otok Hvar, ostaci rimske vile.jpg|thumb|210px|Poligonalni zid koji mjestimice prelazi u [[opus quadratum]], rimska vila, [[Zavala]], [[Hvar]]]]
[[Datoteka:Zavala, otok Hvar, ostaci rimske vile.jpg|thumb|210px|Poligonalni zid koji mjestimice prelazi u [[opus quadratum]], rimska vila, [[Zavala]], [[Hvar]]]]



Trenutačna izmjena od 18:47, 1. svibnja 2022.

Primjer poligonalnog zidanja, rimsko kazalište u Iserniji, Molise
Datoteka:Zavala, otok Hvar, ostaci rimske vile.jpg
Poligonalni zid koji mjestimice prelazi u opus quadratum, rimska vila, Zavala, Hvar

Poligonalno zidanje je građevinska tehnika koja za podizanje zidova koristi djelomično obrađene, najčešće sa svih strana priklesane stijene, koje se slažu u vodoravne redove „u suho“, a mogu biti i povezane mortom.

Poligonalno zidanje je nešto složenija tehnika od kiklopskog zidanja, pri kojem se kameni blokovi samo mjestimice priklesuju i povezuju isključivo „u suho“, ali je jednostavnija od zidanja pravokutnim kamenim blokovima koje je svoje savršenstvo dostiglo u vrijeme klasične antike u tehnici koju Vitruvije spominje pod nazivom opus isodomum, a odnosi se na zidanje savršeno obrađenim kamenim kvadrima jednake visine, a često i jednake dužine.[1]

Kod naprednijih „manira“ poligonalnog zidanja, kameni blokovi se nižu u redove prema obliku i veličini, te jedan na drugog ravnomjerno naliježu zahvaljujući pomno oblikovanim sljubnicama, tj. sudarnim reškama.[2]

Bilješke

  1. Suić 1974
  2. Müller/Vogel 1999

Izvori

  • Marcus Vitruvious Pollio: Deset knjiga o arhitekturi, preveo Matija Lopac, Sarajevo, 1990., str. 41-46

Literatura

  • Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 30-31
  • Suić 1974 - Mate Suić: Antički grad na istočnoj obali Jadrana, Zagreb, 1976., str. 106.-107.