Razlika između inačica stranice »Cahita«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Cahita''', grupa srodnih sjevernoameričkih plemena nastanjenih u sjeverozapadnoj obali [[Meksiko|Meksika]] na donjim tokovima rijeka [[Sinaloa (rijeka)|Sinaloa]], [[Fuerte]], [[Mayo (rijeka)|Mayo]] i [[Yaqui (rijeka)|Yaqui]] u [[Sonora|Sonori]] i [[Sinaloa|Sinaloi]]. Njihov broj iznosio je oko 100,000 u vrijeme dolaska prvih [[Španjolci|Španjolaca]] i bili su najbrojnija jezična grupa u sjevernom Meksiku. Cahite govore srodnim [[Taracahitian]] dijalektima po kojima su srodnici narodima [[Nahuatlan]] iz južnog Meksika i [[Shoshonean]] na zapadu [[SAD]].-a. | |||
Cahite su bili agrikulturan narod a demonstrirali su i svoju efektivnu vojnu organizaciju. Tijekom 17. stoljeća jezuitski misionari okupili sa Cahita plemena oko svojih misija gdje su preobraćeni na [[kršćanstvo]]. | Cahite su bili agrikulturan narod a demonstrirali su i svoju efektivnu vojnu organizaciju. Tijekom 17. stoljeća jezuitski misionari okupili sa Cahita plemena oko svojih misija gdje su preobraćeni na [[kršćanstvo]]. | ||
Glavna preživjela plemena Mayo i Yaqui odigrala su važnu ulogu u novijoj meksičkoj povijesti. Između [[1905.]] i [[1910.]] na tisuće ih je deportirano na poluotok [[Yucatán]], a ostali su se raspršili kroz sjeverozapadni Meksiko i jugozapad Sjedinjenih Država. Svoj posljednji ustanak Yaqui su podigli [[1927.]] Znatan dio danas ih živi i u Arizoni pod imenom [[Pascua Yaqui]]. | Glavna preživjela plemena Mayo i Yaqui odigrala su važnu ulogu u novijoj meksičkoj povijesti. Između [[1905.]] i [[1910.]] na tisuće ih je deportirano na poluotok [[Yucatán]], a ostali su se raspršili kroz sjeverozapadni Meksiko i jugozapad Sjedinjenih Država. Svoj posljednji ustanak Yaqui su podigli [[1927.]] Znatan dio danas ih živi i u Arizoni pod imenom [[Pascua Yaqui]]. | ||
Trenutačna izmjena od 18:39, 1. svibnja 2022.
Cahita, grupa srodnih sjevernoameričkih plemena nastanjenih u sjeverozapadnoj obali Meksika na donjim tokovima rijeka Sinaloa, Fuerte, Mayo i Yaqui u Sonori i Sinaloi. Njihov broj iznosio je oko 100,000 u vrijeme dolaska prvih Španjolaca i bili su najbrojnija jezična grupa u sjevernom Meksiku. Cahite govore srodnim Taracahitian dijalektima po kojima su srodnici narodima Nahuatlan iz južnog Meksika i Shoshonean na zapadu SAD.-a. Cahite su bili agrikulturan narod a demonstrirali su i svoju efektivnu vojnu organizaciju. Tijekom 17. stoljeća jezuitski misionari okupili sa Cahita plemena oko svojih misija gdje su preobraćeni na kršćanstvo. Glavna preživjela plemena Mayo i Yaqui odigrala su važnu ulogu u novijoj meksičkoj povijesti. Između 1905. i 1910. na tisuće ih je deportirano na poluotok Yucatán, a ostali su se raspršili kroz sjeverozapadni Meksiko i jugozapad Sjedinjenih Država. Svoj posljednji ustanak Yaqui su podigli 1927. Znatan dio danas ih živi i u Arizoni pod imenom Pascua Yaqui.
Plemena
- Bamoa, južno od rijeke Río Sinaloa,
- Cinaloa (Sinaloa), na gornjem toku Río Fuerte,
- Mayo, na rijeci Río Mayo,
- Tehueco, na rijeci Río Oteros,
- Yaqui, na rijeci Río Yaqui,
- Zuaque, na donjem toku Río Fuerte.
Pleme Vacoregue, koje Manuel Orozco y Berra svrstava među Cahite, Swanton navodi kao granu Guasave Indijanaca.