Razlika između inačica stranice »Aramejci«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Aramejci'''-->'''Aramejci''' su jedan od [[semiti|semitskih]] naroda, koji je obitavao [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], to jest područje današnjeg [[Irak]]a, [[Sirija|Sirije]], [[Iran]]a i dijela [[Turska|Turske]]. Kroz drevnu povijest u više su navrata imali svoju državu, dok se nisu stopili s okolnim narodima. U [[bizant]]sko doba još je na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] većinski dio naroda govorio aramejskim jezikom, koji se postupno razvio u oblik koji se u znanosti obično naziva [[starosirski jezik]] sa svoja dva različita pisma.  Budući da su Aramejci po vjeroispovijesti kršćani (većina pripada [[Sirska pravoslavna Crkva|Sirskoj pravoslavnoj Crkvi]] ili [[Asirska Crkva Istoka|Asirskoj Crkvi Istoka]]), a države koje su nastale nakon pada [[Bizant]]a, onda i [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]] preuzele su muslimansku vjeroispovijest, Aramejci su kroz povijest bili u podređenom položaju kao manjina, tako da su neki prešli na [[islam]], drugi su kao kršćani nastavili živjeti u svojim krajevima, a dio je emigrirao na Zapad. Danas Aramejaca, ili točnije rečeno, pripadnika ovih Crkava aramejskoga jezika, ima po cijelom svijetu, dijelom u Europi, i to u Njemačkoj, Švicarskoj i Švedskoj, u [[Aramejci u Izraelu|Izraelu]], a dijelom i u [[SAD]]-u.
'''Aramejci''' su jedan od [[semiti|semitskih]] naroda, koji je obitavao [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], to jest područje današnjeg [[Irak]]a, [[Sirija|Sirije]], [[Iran]]a i dijela [[Turska|Turske]]. Kroz drevnu povijest u više su navrata imali svoju državu, dok se nisu stopili s okolnim narodima. U [[bizant]]sko doba još je na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] većinski dio naroda govorio aramejskim jezikom, koji se postupno razvio u oblik koji se u znanosti obično naziva [[starosirski jezik]] sa svoja dva različita pisma.  Budući da su Aramejci po vjeroispovijesti kršćani (većina pripada [[Sirska pravoslavna Crkva|Sirskoj pravoslavnoj Crkvi]] ili [[Asirska Crkva Istoka|Asirskoj Crkvi Istoka]]), a države koje su nastale nakon pada [[Bizant]]a, onda i [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]] preuzele su muslimansku vjeroispovijest, Aramejci su kroz povijest bili u podređenom položaju kao manjina, tako da su neki prešli na [[islam]], drugi su kao kršćani nastavili živjeti u svojim krajevima, a dio je emigrirao na Zapad. Danas Aramejaca, ili točnije rečeno, pripadnika ovih Crkava aramejskoga jezika, ima po cijelom svijetu, dijelom u Europi, i to u Njemačkoj, Švicarskoj i Švedskoj, u [[Aramejci u Izraelu|Izraelu]], a dijelom i u [[SAD]]-u.


== Poveznice ==
== Poveznice ==

Trenutačna izmjena od 17:54, 1. svibnja 2022.

Aramejci su jedan od semitskih naroda, koji je obitavao Mezopotamiju, to jest područje današnjeg Iraka, Sirije, Irana i dijela Turske. Kroz drevnu povijest u više su navrata imali svoju državu, dok se nisu stopili s okolnim narodima. U bizantsko doba još je na Bliskom istoku većinski dio naroda govorio aramejskim jezikom, koji se postupno razvio u oblik koji se u znanosti obično naziva starosirski jezik sa svoja dva različita pisma. Budući da su Aramejci po vjeroispovijesti kršćani (većina pripada Sirskoj pravoslavnoj Crkvi ili Asirskoj Crkvi Istoka), a države koje su nastale nakon pada Bizanta, onda i Turskog Carstva preuzele su muslimansku vjeroispovijest, Aramejci su kroz povijest bili u podređenom položaju kao manjina, tako da su neki prešli na islam, drugi su kao kršćani nastavili živjeti u svojim krajevima, a dio je emigrirao na Zapad. Danas Aramejaca, ili točnije rečeno, pripadnika ovih Crkava aramejskoga jezika, ima po cijelom svijetu, dijelom u Europi, i to u Njemačkoj, Švicarskoj i Švedskoj, u Izraelu, a dijelom i u SAD-u.

Poveznice