Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pjegava patka: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m no summary specified
m file->datoteka
 
Redak 16: Redak 16:
| dvoimeno_autorstvo = ([[Edouard Menetries|Menetries]], 1832)
| dvoimeno_autorstvo = ([[Edouard Menetries|Menetries]], 1832)
}}
}}
[[File:Marmaronetta angustirostris MHNT.ZOO.2010.11.18.5.jpg|thumb|''Marmaronetta angustirostris'']]
[[Datoteka:Marmaronetta angustirostris MHNT.ZOO.2010.11.18.5.jpg|thumb|''Marmaronetta angustirostris'']]


'''Pjegava patka''' (lat. ''M. angustirostris'') je vrsta [[ronilice]] iz monotipskog roda ''Marmaronetta'' koji je prije bio uključen u potporodicu [[prave patke|pravih pataka]].
'''Pjegava patka''' (lat. ''M. angustirostris'') je vrsta [[ronilice]] iz monotipskog roda ''Marmaronetta'' koji je prije bio uključen u potporodicu [[prave patke|pravih pataka]].

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 09:49

Pjegava patka
Status zaštite

Status zaštite: Osjetljivi

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Anseriformes
Porodica: Anatidae
Rod: Marmaronetta
Reichenbach, 1853
Vrsta: M. angustirostris
Dvojno ime
Marmaronetta angustirostris
(Menetries, 1832)
Marmaronetta angustirostris

Pjegava patka (lat. M. angustirostris) je vrsta ronilice iz monotipskog roda Marmaronetta koji je prije bio uključen u potporodicu pravih pataka.

Rasprostranjenost

Pjegava patka prije se gnijezdila na području cijelog Sredozemlja, a danas je ograničena na samo nekoliko mjesta u južnoj Španjolskoj i sjeverozapadnoj Africi. Na istoku je preživjela u Iranu, Turskoj, Armeniji, Azerbajdžanu i Iraku, a dalje na istoku u zapadnoj Kini i zapadnoj Indiji.

Ova ptica gnijezdi se u vegetacijom bogatim ribnjacima, jezerima i barama.

Opis

Pjegava patka je patka srednje veličine. Nešto je manja od patke pupčanice. Duga je 39–42 cm, a teška je 540 grama. Raspon krila je 55–60 cm.

Perje je svjetlosmeđe do sivosmeđe boje. Glava, vrat i prsa su svjetle krem boje. Područje oko očiju je tamno. To tamno područje može se izdužiti sve do vrata. Rep je bijel. Kljun je dug, crn i uzak.

Kod ove patke spolni dimorfizam nije previše izražen. Glavne značajke su da je mužjak nešto veći od ženke. Ženkama je kljun nešto manji, a tamni prostor oko očiju manje je raširen nego kod mužjaka.

Pačići

Leđa, vrat i zatiljak su pješčanosmeđe do tamnosmeđe boje. Obrazi, brada i vrat su cimetastosmeđe boje. Na sredini leđa nalaze se dvije male bijele pruge. Kljun je zelenkastosiv. Nokti su smeđe boje. Noge i stopala su sivomaslinasti, a plivaće kožice su smeđe.

Prehrana

Hrani se kukcima i rakovima, a samo manji dio prehrane čini biljna hrana. Hranu pribavlja ronjenjem.

Razmnožavanje

Partneri za gniježdenje pronalaze se u rano proljeće, rjeđe u zimskim mjesecima. Gniježdenje traje od kraja travnja do prve polovice srpnja. Gnijezdo je jako dobro zaštićeno bujnom vegetacijom. U nekim slučajevima ove ptice su se gnijezdile u špiljama, ili čak u slamnatim kućama. Gnijezdo sadrži devet do trinaest jaja. Isključivo ženke inkubiraju jaja. Inkubacija traje 25-27 dana. Pačić perje dobiva nakon 8-9 tjedana. Na početku iduće sezone parenja mužjak ostavlja ženku, da bi formirao par s nekom drugom patkom.

Izvori

  • John Gooders i Trevor Boyer: Ducks of Britain and the Northern Hemisphere, Dragon's World Ltd, Surrey 1986, ISBN 1-85028-022-3
  • Janet Kear (Hrsg): Ducks, Geese and Swans. Oxford University Press, 2005, ISBN 0198546459
  • Hartmut Kolbe; Die Entenvögel der Welt, Ulmer Verlag 1999, ISBN 3-8001-7442-1
  • Erich Rutschke: Die Wildenten Europas – Biologie, Ökologie, Verhalten, Aula Verlag, Wiesbaden 1988, ISBN 3-89104-449-6
  • Collin Harrison i Peter Castell: Field Guide Bird Nests, Eggs and Nestlings, HarperCollins Publisher, ISBN 0007130392, S. 74