Toggle menu
243,9 tis.
109
18
640,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Antoine-Augustin Parmentier: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Antoine-Augustin Parmentier'''-->[[Datoteka:Parmentier Antoine 1737-1813.jpg|mini|Antoine-Augustin Parmentier ]]
[[Datoteka:Parmentier Antoine 1737-1813.jpg|mini|Antoine-Augustin Parmentier ]]
'''Antoine-Augustin Parmentier''' ([[Montdidier]], [[12. kolovoza]] [[1737.]] - [[Pariz]], [[13. prosinca]] [[1813.]]), [[Francuzi|francuski]] [[Farmacija|farmaceut]] i [[Agronomija|agronom]]. Poznati je kao zagovaratelj [[krumpir]]a kao namirnice za prehranu ljudi u [[Francuska|Francuskoj]] i diljem [[Europa|Europe]].
'''Antoine-Augustin Parmentier''' ([[Montdidier]], [[12. kolovoza]] [[1737.]] - [[Pariz]], [[13. prosinca]] [[1813.]]), [[Francuzi|francuski]] [[Farmacija|farmaceut]] i [[Agronomija|agronom]]. Poznati je kao zagovaratelj [[krumpir]]a kao namirnice za prehranu ljudi u [[Francuska|Francuskoj]] i diljem [[Europa|Europe]].



Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 09:45

Antoine-Augustin Parmentier

Antoine-Augustin Parmentier (Montdidier, 12. kolovoza 1737. - Pariz, 13. prosinca 1813.), francuski farmaceut i agronom. Poznati je kao zagovaratelj krumpira kao namirnice za prehranu ljudi u Francuskoj i diljem Europe.

Životopis

Dok je služio kao vojni ljekarnik u Francuskoj za vrijeme sedmogodišnjeg rata , bio je zarobljen od strane Prusa , te je u zatvoru u Pruskoj bio upoznat sa krumpirom kao namirnicom za prehranu ljudi, dok je u Francuskoj bio poznat samo za ishranu svinja. Krumpir je bio uveden u Europi već 1640., ali se obično koristi kao stočna hrana. Godine 1748. francuski je parlament zabranio uzgoj krumpira, jer se je smatralo da, između ostaloga, prouzrokuje gubavost.

Antoine-Augustin Parmentie je 1772. godine predložio (u natjecanju pod pokroviteljstvom Akademije Besançon) upotrebu krumpira kao prehrambene namirnice kod dizenteričnih bolesnika. Zahvaljujući u velikoj mjeri Parmentierovim naporima, Medicinski fakultet u Parizu 1772. godine proglašava krumpir jestivom namirnicom. Osvojio je nagradu u ime krumpira u 1773.

Međutim, to nije bio njegov jedini doprinos prehrani i zdravlju. Tako je osim toga bio odgovoran za prvu organiziranu kampanju obaveznog cijepljenja protiv boginja (za vrijeme Napoleona početkom 1805. godine, kada je bio inspektor zdravstva). Također je bio pionir u ekstrakciji šećer iz šećerne repe i proučavao je metode očuvanja hrane, uključujući i hlađenje.