Razlika između inačica stranice »Bunun jezik«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Bunun jezik''' (bubukun, bunan, bunti, bunum, vonun, vunum, vunun, vunung; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bnn bnn]), [[tajvanski jezici|tajvanski]] jezik velike [[austronezijski jezici|austronezijske]] porodice, kojim govori 38.000 ljudi (2002 Council of Indigenous Peoples, Executive Yuan, ROC) na otoku [[Tajvan]]u. | |||
Ima više [[dijalekt|dijalekata]]: randai, tondai, shibukun (sibukun, sibukaun, sibucoon, sivukun), sjevernobununski (takitudu, taketodo, takebakha, takibakha), centralnobununski (takbanuao, takivatan, takevatan), južnobununski (ishbukun) i takopulan. | Ima više [[dijalekt|dijalekata]]: randai, tondai, shibukun (sibukun, sibukaun, sibucoon, sivukun), sjevernobununski (takitudu, taketodo, takebakha, takibakha), centralnobununski (takbanuao, takivatan, takevatan), južnobununski (ishbukun) i takopulan. |
Trenutačna izmjena od 09:15, 1. svibnja 2022.
Bunun jezik (bubukun, bunan, bunti, bunum, vonun, vunum, vunun, vunung; ISO 639-3: bnn), tajvanski jezik velike austronezijske porodice, kojim govori 38.000 ljudi (2002 Council of Indigenous Peoples, Executive Yuan, ROC) na otoku Tajvanu.
Ima više dijalekata: randai, tondai, shibukun (sibukun, sibukaun, sibucoon, sivukun), sjevernobununski (takitudu, taketodo, takebakha, takibakha), centralnobununski (takbanuao, takivatan, takevatan), južnobununski (ishbukun) i takopulan. Pismo: latinica[1]
Bunun je nekada klasificiran danas nepriznatoj pajvanskoj skupini, a danas čini jednu od 11 austronezijskih skupina[2].