Razlika između inačica stranice »Antička sela sjeverne Sirije«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{UNESCO-svjetska baština | |||
|ime mjesta = Antička sela sjeverne Sirije | |ime mjesta = Antička sela sjeverne Sirije | ||
|slika = Serjilla 01.jpg | |slika = Serjilla 01.jpg | ||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
Trenutačna izmjena od 09:06, 1. svibnja 2022.
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Antička sela sjeverne Sirije čini skupina od 40 sela (od oko njih 700) grupiranih u osam parkova koji se nalaze u sjeverozapadnoj Siriji, jugozapadno od Alepa, a pružaju izvanredno svjedočanstvo seoskog života u kasnoj antici i tijekom bizantskog razdoblja. Napuštena od 8. do 10. stoljeća, sela koja datiraju od 1. do 7. stoljeća (kao što su: Serjilla, Al-Bara, Telanissos, i dr.), poznata i kao Mrtvi gradovi Sirije[1], imaju izuzetno dobro očuvan krajolik i arhitektonske ostatke stambenih zgrada, poganskih hramova, crkava (kao što je Crkva Svetog Simeona Stupnika iz 475. god. u mrtvom gradu Telanissosu[2]), cisterni, termi, itd. Reliktni kulturni krajolik ovih sela također predstavlja važnu ilustraciju prijelaza iz antičkog poganskog svijeta rimskog carstva do bizantskog kršćanstva. Poneki posjedi ilustriraju hidrauličke tehnike, obrambene zidove i planiranje rimskih poljoprivrednih parcela kao svjedočanstvo majstorstva mještana u poljoprivrednoj proizvodnji.
Napušteno i danas pusto, područje mrtvih gradova nekad je obiliovalo velikim brojem prosperitetnog stanovništva, jer je bogato maslinicima i bilo je zaleđe velikog kršćanskog središta, grada Antiohije. Gradovima i selima ("gradovi" je pogrešan naziv, ali zvuči dramatičnije) nedostaje mrežni plan antičkih gradova, i umjesto toga čini se kako su se ova naselja organski razvila u prirodi.
Nakon islamskog osvajanja bizantskoga svijeta, politički i demografski centar preselio se iz Antiohije u Damask i ovoj regiji, koja je ovisila o Antiohiji, počelo je propadati. Njegovi stanovnici su se odselili ostavljajući za sobom duh gradova. U nedostatku provala ili prirodnih katastrofa, ti gradovi i sela su ostali izvanredno dobro očuvani kroz stoljeća. Zbog toga su od 2011. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji[3]. No, zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[4].
Bazilika u Qalb Lozeu 
Piramidalni mauzolej u Al-Bari 
Ruševine Serjille 
Deir Seman
Izvori
- ↑ Mrtvi gradovi Sirije (engl.) Preuzeto 14. srpnja 2011.
- ↑ Crkva Svetog Simeona Stupnika na en.wikipedia.org (engl.) Preuzeto 14. srpnja 2011.
- ↑ Ancient Villages of Northern Syria na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
- ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
Vanjske poveznice
- "Utvrđeno sklonište" - članak (engl.)
- Fotografije Mrtvih gradova
- Mrtvi gradovi - skriveni antički lokaliteti u Siriji (engl.)
| |||||||||
.svg){kind=small}