Razlika između inačica stranice »Antipater Makedonac«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Antipater''' ili '''Antipatar''' ([[397. pr. Kr.]] - [[319. pr. Kr.]]), [[makedonija|makedonski]] general i političar. Nakon smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] postao je [[323. pr. Kr.]] regent Makedonije i [[Grčka|Grčke]] a [[321. pr. Kr.]] regent cijelog Aleksandrovog carstva. Njegova smrt označila je konačni kraj i početak raspada carstva u dugotrajnim ratovima [[dijadosi|dijadosa]]. | |||
Antipater se prvi put spominje [[347. pr. Kr.]] u toku pregovora koji su vodili [[Filip II. Makedonski]] i [[Atena (polis)|Atena]]. Nakon Filipovog ubojstva [[336. pr. Kr.]] podržao je Aleksandra u borbama oko nasljedstva.Kada je Aleksandar [[334. pr. Kr.]] krenuo na vojni pohod na [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] Antipater je postao upravitelj Makedonije i Grčke. Tijekom cijelog Aleksandrova pohoda Antipater mu je redovito slao vojna pojačanja iz Makedonije i Grčke. Porazio je [[Agis III.|Agisa III]], kralja [[Sparta|Sparte]], u [[bitka kod Megalopolisa|bitci kod Megalopolisa]], [[331. pr. Kr.]]. Antipater u Grčkoj nije bio popularan zbog podržavanja [[oligarhija|oligarhije]]. | Antipater se prvi put spominje [[347. pr. Kr.]] u toku pregovora koji su vodili [[Filip II. Makedonski]] i [[Atena (polis)|Atena]]. Nakon Filipovog ubojstva [[336. pr. Kr.]] podržao je Aleksandra u borbama oko nasljedstva.Kada je Aleksandar [[334. pr. Kr.]] krenuo na vojni pohod na [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] Antipater je postao upravitelj Makedonije i Grčke. Tijekom cijelog Aleksandrova pohoda Antipater mu je redovito slao vojna pojačanja iz Makedonije i Grčke. Porazio je [[Agis III.|Agisa III]], kralja [[Sparta|Sparte]], u [[bitka kod Megalopolisa|bitci kod Megalopolisa]], [[331. pr. Kr.]]. Antipater u Grčkoj nije bio popularan zbog podržavanja [[oligarhija|oligarhije]]. | ||
Trenutačna izmjena od 08:53, 1. svibnja 2022.
Antipater ili Antipatar (397. pr. Kr. - 319. pr. Kr.), makedonski general i političar. Nakon smrti Aleksandra Velikog postao je 323. pr. Kr. regent Makedonije i Grčke a 321. pr. Kr. regent cijelog Aleksandrovog carstva. Njegova smrt označila je konačni kraj i početak raspada carstva u dugotrajnim ratovima dijadosa.
Antipater se prvi put spominje 347. pr. Kr. u toku pregovora koji su vodili Filip II. Makedonski i Atena. Nakon Filipovog ubojstva 336. pr. Kr. podržao je Aleksandra u borbama oko nasljedstva.Kada je Aleksandar 334. pr. Kr. krenuo na vojni pohod na Perzijsko Carstvo Antipater je postao upravitelj Makedonije i Grčke. Tijekom cijelog Aleksandrova pohoda Antipater mu je redovito slao vojna pojačanja iz Makedonije i Grčke. Porazio je Agisa III, kralja Sparte, u bitci kod Megalopolisa, 331. pr. Kr.. Antipater u Grčkoj nije bio popularan zbog podržavanja oligarhije.
Nakon Aleksandrove smrti 323. pr. Kr. Atena i Etolski savez pokrenuli su Lamijski rat kojim su htjeli odvojiti grčke gradove od Makedonije. Pobjedom Antipatera u bitci kod Kranona, 322. pr. Kr. Grčka je pokorena. Antipater se zatim pridružio ostalim generalima; Krateru, Antigonu, Ptolemeju i Seleuku protiv Perdike,glavnog regenta carstva. Perdika i Krater su ubijeni u borbama 321. pr. Kr., pa je Antipater imenovan regentom za cijelo carstvo i tutorom Filipa III. Arideja i Aleksandra IV. Makedonskog. Umro je prirodnom smrću. Antigonov sin Kasandar postao je 305. pr. Kr. makedonski kralj.
Nedovršeni članak Antipater Makedonac koji govori o vojnom zapovjedniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
Nedovršeni članak Antipater Makedonac koji govori o političaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.