Razlika između inačica stranice »Pays de Herve«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Pays de Herve'''-->[[ | <!--'''Pays de Herve'''-->[[Datoteka:Régions naturelles de Belgique.jpg|thumb|350px|Prirodne regije u Belgiji.<br />{{legenda|#50C878|Pays de Herve.}}]] | ||
'''Pays de Herve''' je prirodna regija u [[Valonija|Valoniji]] površine 420 km². Nalazi se između rijeka [[Vesdre]] i [[Meuse]] u istočnom dijelu [[Belgija|Belgije]], na granici s [[Nizozemska|Nizozemskom]] i [[Njemačka|Njemačkom]]. | '''Pays de Herve''' je prirodna regija u [[Valonija|Valoniji]] površine 420 km². Nalazi se između rijeka [[Vesdre]] i [[Meuse]] u istočnom dijelu [[Belgija|Belgije]], na granici s [[Nizozemska|Nizozemskom]] i [[Njemačka|Njemačkom]]. |
Trenutačna izmjena od 08:30, 1. svibnja 2022.
Pays de Herve je prirodna regija u Valoniji površine 420 km². Nalazi se između rijeka Vesdre i Meuse u istočnom dijelu Belgije, na granici s Nizozemskom i Njemačkom.
Zemljopis
Pays de Herve proteže se preko teritorija desetak općina : Aubel, Blegny, Dalhem, Herve, Olne, Plombières, Soumagne, Thimister-Clermont, Visé i Welkenraedt. Ovu regiju karakterizira grmovit krajolik s mnoštvom voćnjaka i pitoresknih sela.
Ovaj vapnenački plato nastavak je Hesbayea i planine Saint-Pierre. Između dviju rijeka nalazi se državna cesta koja povezuje Liège sa Aachenom. Na zapadu platoa nalaze se predgrađa Liègea (Fléron, Beyne-Heusay)[2]. Sela u ovoj regiji su vrlo mala, te često imaju zajedničke školske, crkvene, upravne, poštanske i druge službe. Pays de Herve karakteriziraju i brojni zaselci i seoski putevi. Jedine iznimke su gradići Herve, Aubel, Blegny. Glavni vodeni tok je rijeka Berwinne, koja je pritoka Meuse[3].
Povijest
Regija Pays de Herve nalazila se u srcu Karolinškog carstva pod nazivom Pagus Harvia, te se nalazila pedesetak kilometara od Aachena koji je bio prijestolnicaKarla Velikog. Kasnije u povijesti ova regija je potpala pod Vojvodstvo Limburg i Grofoviju Dalhem, koji kasnije potpadaju pod Brabant. Pod francuskom vlašću ovaj teritorij bio je dio departmana Ourte , da bi na kraju za vrijeme Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske 1815. bilo pripojeno pokrajini Liège[4].
Izvori
Bibliografija
Opći dokumenti
- Collection Architecture Rurale de Wallonie - Pays de Herve. 227pp; Édition Mardaga; 1987.
- Moutschen J-Ph & all, Visages d'Olne, 285 str., éd Commune d'Olne, 2008.
Zemljopisni dokumenti
- Bihat C. - Le Pays de Herve, Étude de géographie humaine, Antwerpen; 1913.
- Delwick P. - Le problème du remembrement au Pays de Herve. Bulletin Société Belge d'Étude Géographique 22, 47-56; 1953.
- A. Lequarré - Comparaison entre les régions géomorphologiques différentes de l'Est du Pays de Herve. Séminaire de Géographie de l'Université de Liège; 1966.
Poljoprivreda
- Ruwet J.- L'agriculture et les classes rurales au Pays de Herve sous l'ancien régime, Paris; 1943.
- Thirion L. - Contribution à l'étude du paysage rural au Pays de Herve. Travaux du Séminaire de Géographie. l'Ulg, 84; 1947.
- Montrieux M.- C. et Piroton S. - L'habitat et le paysage rural, Bulletin Société Belge d'Étude Géographique 25 i 26, 321-334; 1956-1957.