Razlika između inačica stranice »Bubonska kuga«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bubonska kuga'''-->'''Bubonska kuga''' je naziv za najčešći i najpoznatiji oblik [[kuga|kuge]], [[zarazne bolesti]] koju izaziva bakterija [[Yersinia pestis]]. Izraz ''bubonska'' dolazi od riječi [[bubon]] za otečenu žlijezdu, a odnosi se na njen najpoznatiji simptom - otečene [[limfna žlijezda|limfne žlijezde]] pod pazuhom. Često se koristi i kao [[sinonim]] za kugu, iako postoje još dva oblika iste bolesti - plućna kuga i kužna sepsa. Ako se ne liječi, izaziva [[smrt]] dvije trećine svih pacijenata u roku od 2-6 dana od izbijanja simptoma. Uzročnik bubonske kuge se smatra odgovornim za epidemiju [[Crna smrt|Crne smrti]] koja je u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] izazvala smrt 30-60 % svih stanovnika Europe.
'''Bubonska kuga''' je naziv za najčešći i najpoznatiji oblik [[kuga|kuge]], [[zarazne bolesti]] koju izaziva bakterija [[Yersinia pestis]]. Izraz ''bubonska'' dolazi od riječi [[bubon]] za otečenu žlijezdu, a odnosi se na njen najpoznatiji simptom - otečene [[limfna žlijezda|limfne žlijezde]] pod pazuhom. Često se koristi i kao [[sinonim]] za kugu, iako postoje još dva oblika iste bolesti - plućna kuga i kužna sepsa. Ako se ne liječi, izaziva [[smrt]] dvije trećine svih pacijenata u roku od 2-6 dana od izbijanja simptoma. Uzročnik bubonske kuge se smatra odgovornim za epidemiju [[Crna smrt|Crne smrti]] koja je u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] izazvala smrt 30-60 % svih stanovnika Europe.


== Literatura ==
== Literatura ==

Trenutačna izmjena od 03:36, 1. svibnja 2022.

Bubonska kuga je naziv za najčešći i najpoznatiji oblik kuge, zarazne bolesti koju izaziva bakterija Yersinia pestis. Izraz bubonska dolazi od riječi bubon za otečenu žlijezdu, a odnosi se na njen najpoznatiji simptom - otečene limfne žlijezde pod pazuhom. Često se koristi i kao sinonim za kugu, iako postoje još dva oblika iste bolesti - plućna kuga i kužna sepsa. Ako se ne liječi, izaziva smrt dvije trećine svih pacijenata u roku od 2-6 dana od izbijanja simptoma. Uzročnik bubonske kuge se smatra odgovornim za epidemiju Crne smrti koja je u 14. stoljeću izazvala smrt 30-60 % svih stanovnika Europe.

Literatura

  • Bartelloni, Peter J.; Marshall, John D., Jr.; Cavanaugh, Dan C. (1973). "Clinical and serological responses to plague vaccine U.S.P.". Military Medicine 138 (11): 720–722. PMID 4201988. http://handle.dtic.mil/100.2/AD770397 Pristupljeno 18. siječnja 2011. 
  • Burmeister, R. W.; Tigertt, W. D.; Overholt, Edwin L. (1962). "Laboratory-acquired pneumonic plague". Annals of Internal Medicine 56 (5): 789–800. PMID 13874924 
  • Cavanaugh, Dan C.; et al. (1974). "Plague immunization. V. Indirect evidence for the efficacy of plague vaccine". Journal of Infectious Diseases 129 (supplement): S37–S40. PMID 4596518 
  • Kool, J. L. (2005). "Risk of Person-to-Person Transmission of Pneumonic Plague". Clinical Infectious Diseases 40 (8): 1166–1172. PMID 15791518 

de:Pest#Beulenpest it:Peste#Peste bubbonica pl:Dżuma#Patogeneza, objawy i rozpoznawanie