Razlika između inačica stranice »Anica Bošković«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Anica Bošković'''-->'''Anica Bošković''' ([[Dubrovnik]], [[3. studenog]] [[1714.]] - [[Dubrovnik]], [[13. kolovoza]] [[1804.]]) je bila [[Hrvati|hrvatska]] književnica. Pisala je pjesme (pastorale) i prevodila je s talijanskog jezika. Prva je hrvatska književnica, kojoj je objavljeno djelo na hrvatskom jeziku i prva književnica u Hrvatskoj, kojoj je objavljena knjiga za vrijeme njenog života.
'''Anica Bošković''' ([[Dubrovnik]], [[3. studenog]] [[1714.]] - [[Dubrovnik]], [[13. kolovoza]] [[1804.]]) je bila [[Hrvati|hrvatska]] književnica. Pisala je pjesme (pastorale) i prevodila je s talijanskog jezika. Prva je hrvatska književnica, kojoj je objavljeno djelo na hrvatskom jeziku i prva književnica u Hrvatskoj, kojoj je objavljena knjiga za vrijeme njenog života.


Anica Bošković je rođena od roditelja majke Paule Bettera, kćerke jedne talijanske bogate obitelji, i oca [[Nikola Bošković|Nikole Boškovića]], trgovca podrijetlom iz [[Orahov Do|Orahovog Dola]].<br>
Anica Bošković je rođena od roditelja majke Paule Bettera, kćerke jedne talijanske bogate obitelji, i oca [[Nikola Bošković|Nikole Boškovića]], trgovca podrijetlom iz [[Orahov Do|Orahovog Dola]].<br>

Trenutačna izmjena od 01:04, 1. svibnja 2022.

Anica Bošković (Dubrovnik, 3. studenog 1714. - Dubrovnik, 13. kolovoza 1804.) je bila hrvatska književnica. Pisala je pjesme (pastorale) i prevodila je s talijanskog jezika. Prva je hrvatska književnica, kojoj je objavljeno djelo na hrvatskom jeziku i prva književnica u Hrvatskoj, kojoj je objavljena knjiga za vrijeme njenog života.

Anica Bošković je rođena od roditelja majke Paule Bettera, kćerke jedne talijanske bogate obitelji, i oca Nikole Boškovića, trgovca podrijetlom iz Orahovog Dola.
Sestra je slavnog brata Ruđera Boškovića, a i njena druga braća su vrijedna spomena zbog njihova doprinosa hrvatskoj kulturi, hrvatski latinist Baro Bošković i pjesnik Petar Bošković.

Djela joj prožima kršćanska tematika, što je veliki utjecaj njena školovanja u samostanu kod časnih sestara.

Anica Bošković uz Mariju Betteru-Dimitrović, Lukreciju Bogašinović, Juliju Bunić, Nadu Bunić i Katarinu Zrinsku spada u prva velika ženska imena hrvatske književnosti, odnosno, predstavljaju začetak t.zv. ženskog pisma.

Nikad se nije udala, živjela je pobožnim životom poput redovnice, doživjela je duboku starost te umrla kao posljednji izdanak obitelji Nikole i Pave Bošković.[1]

Djela

  • Razgovor pastirski vrhu porođenja Gospodinova jedne djevojčice Dubrovkinje, pastorala
  • Bambin
  • Razgovor na križu s Isukrstom propetijem, poema
  • U hvalu brata Ruđera
  • misli djevojke kad meće na se kaluđersko odijelo
  • Razgovor o propetom jezusu
  • Nestalnost ljepote
  • Djevica i Ljubica

Literatura o Anici Bošković

  • Ante Kadić: Otkriće Amerike u hrvatskoj književnosti, Hrvatska revija br. 42/1992.
  • Ante Kadić: Ruđer J. Bošković : njegov književni i duhovni lik : prigodom 200-godišnjice njegove smrti, Hrvatska revija br. 37/1987.
  • Nevenka Nekić: Skica za portret Ruđera Boškovića, Hrvatska revija br. 49/1999.
  • Mirko Kratofil: Historiografija o Dubrovniku u 1999. godini., Hrvatska revija br. 50/2000.
  • Zbornik stihova i proze 18. stoljeća. "PSHK", knj. 19, prir. R. Bogišić, Zagreb 1973. (Mateša Antun Kuhačević; Vid Došen; Antun Ivanošić; Đuro Hidža; Marko Bruerović; Anica Bošković)
  • Sebastijan Slade, Fasti litterario-Ragusini, Dubrovačka književna kronika, Hrvatski institut za povijest, (Biblioteka Hrvatska povjesnica. Posebna izdanja), Zagreb, 2001

Vanjske poveznice

  • Hrcak.srce.hr Dubrovnik annals: Slavica Stojan. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 1999.
  • Filozofki fakultet Popis literature za ispit iz starije hrvatske književnosti
  • Vjesnik Od demona do božice
  • (boš.) Prilozi Prikaz: Sonja Dujmović: Sebastijan Slade, Fasti litterario-Ragusini, Dubrovačka književna kronika, Hrvatski institut za povijest, (Biblioteka Hrvatska povjesnica. Posebna izdanja), Zagreb, 2001.

Izvori