Anedžib: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Anedžib'''-->{{Infookvir životopis
{{Infookvir životopis
| ime            = Anedžib
| ime            = Anedžib
| slika          = Anedjib fragment.jpg
| slika          = Anedjib fragment.jpg

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 23:03

Anedžib
Anedžib
Na fragmentu je prikazan faraon Anedžib, kraj kojeg je hijeroglifima ispisano njegovo ime.
Pseudonim(i) Adžib, Andžieb, Enezib, Miebidos, Miebis, Merpubija, Merbapen
Uzrok smrti moguće da je ubijen
Posljednje počivalište Umm el-Qa'ab, grobnica X
Poznat(a) po prvi faraon koji je koristio naslov "On od dvije gospodarice"; prvi faraon ujedinjenog Egipta koji je svrgnut
Titula faraon Egipta
Prethodnik Den
Nasljednik Semerket
Vjera religija drevnog Egipta
Supruga Betrest, kraljica Egipta
Djeca Semerket
Roditelji Den i Sešemetka
Portal o životopisima

{{#invoke:Dodaj infookvir|main}} Anedžib je bio 5. faraon 1. dinastije drevnog Egipta, slabo poznat, te je prvi faraon ujedinjenog Egipta koji je svrgnut.

Anedžibovo ime na hijeroglifima

Ime[uredi]

Druga imena ovog faraona su Adžib, Andžieb i Enezib. Maneton ga je nazvao Miebidos (Miebis, Merpubija). Anedžib je Horus ime ovog kralja, a znači "Čovjek s odvažnim srcem" ili "Sigurno je njegovo srce". Na Sakarskom popisu kraljeva, Anedžib je označen kao Merbapen.

Životopis[uredi]

Anedžib je bio sin Dena i Sešemetke. Bio je prvi faraon koji je koristio naslov "On od dvije gospodarice", što znači da je pod zaštitom božica blizanki koje se nazivaju Dvije dame ili Dvije gospodarice. Koristio je i naslov "On od šaša i pčele", a taj je naslov upotrebljavao i njegov otac.

Anedžibova je žena bila kraljica Betrest. Sin Betrest i Anedžiba bio je Semerket.

Denova duga vladavina postala je problem zbog nasljeđivanja. Kada je Anedžib došao na vlast nakon očeve smrti, bio je već star. On je vladao u doba dinastijskog sukoba i političke nestabilnosti, te je bio prisiljen ugušiti nekoliko ustanaka u Donjem Egiptu.

Na brojnim kamenim vazama s Anedžibovim imenom su natpisi izbrisani pod njegovim nasljednikom Semerketom što sugerira da je Semerket svrgnuo svog oca Anedžiba. Kasnije je Semerket izbrisan iz Sakarske liste kraljeva, zbog svog djela. Vjeruje se da je Betrest pomogla sinu u svrgavanju oca.

Duljina vladavine[uredi]

Dok Maneton tvrdi da je Anedžib vladao 26 godina, gotovo svi egiptolozi odbacuju ovu brojku u prilog daleko kraće vladavine s obzirom na relativno malen broj kraljevskih natpisa na spomenicima. Rekonstrukcija Tobyja Wilkinsona faraonovom vremenu bližeg Kamena iz Palerma u knjizi Royal Annals of Ancient Egypt pokazuje da je Anedžibova vladavina trajala samo "10 potpunih ili djelomičnih godina". Dok se za Anedžiba zna da je "slavio Sed-festival, nešto što se obično ne događa dok kralj duže vrijeme nije bio na prijestolju", Wilkinson naglašava da je to bilo vjerojatno zahvaljujući činjenici da je "Anedžib bio starije životne dobi kada je naslijedio faraona Dena, te da se proslava Sed-festival smatrala istovjetnom obnovi moći kralja koji više nije u naponu životne snage" (Wilkinson: str.79).

Grobnica[uredi]

Anedžibova grobnica - grobnica X u Umm el-Qa'abu u Abidu - potvrđuje dojam kako je njegova kratka vladavina bila obilježena krizama. Smatra se "jednim od najgore sagrađenih i najmanjih (grobova) među kraljevskim grobovima Abida, s bijednih 16,4 x 9 m (53.75 X 29.5 ft)" (Clayton: str.25). Njegova grobna komora je bila u potpunosti sagrađena od drva umjesto od kamena, te loše kvalitete izgradnje dok su "susjedna 64 groba za sluge također bila lošeg standarda" (Clayton: str.25).

Tijekom Anedžibove vladavine, izgrađena je i grobnica službenika zvanog Nebitka.

Literatura[uredi]

  • Peter Clayton, Chronicle of the Pharaohs, Thames & Hudson Ltd, 1994.
  • Nicolas Grimal, A History of Ancient Egypt, Blackwell Books, 1992.
  • Toby A. H. Wilkinson, Early Dynastic Egypt, Routledge, London/New York 1999., ISBN 0-415-18633-1 nevaljani ISBN, 78-79
  • Toby A. H. Wilkinson, Royal Annals of Ancient Egypt: The Palermo Stone and Its Associated Fragments, Kegan Paul International, 2000.


Vanjske poveznice[uredi]