Razlika između inačica stranice »Braslav Rabar«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Braslav Rabar'''-->{{medalje vrh}}
{{medalje vrh}}
{{odličja | Šahovska olimpijada}}
{{odličja | Šahovska olimpijada}}
{{medalje zlato| Dubrovnik 1950.| Jugoslavija }}
{{medalje zlato| Dubrovnik 1950.| Jugoslavija }}
Redak 5: Redak 5:
{{medalje bronca| Amsterdam 1954.| Jugoslavija }}
{{medalje bronca| Amsterdam 1954.| Jugoslavija }}
{{medalje dno}}
{{medalje dno}}
'''Braslav Rabar''' ([[Zagreb]], [[27. rujna]] [[Šport u 1919.|1919]]. - Zagreb, [[6. prosinca]] [[Šport u 1973.|1973]].), [[hrvat]]ski [[šah]]ovski međunarodni majstor.<ref>{{cite web|url=http://www.sahklube4.hr/braslav_rabar/ |title=Braslav Rabar |work=sahklube4.hr |accessdate=29. rujna 2019.}}</ref>
'''Braslav Rabar''' ([[Zagreb]], [[27. rujna]] [[Šport u 1919.|1919]]. - Zagreb, [[6. prosinca]] [[Šport u 1973.|1973]].), [[hrvat]]ski [[šah]]ovski međunarodni majstor.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.sahklube4.hr/braslav_rabar/ |title=Braslav Rabar |work=sahklube4.hr |accessdate=29. rujna 2019.}}</ref>


Naslov majstora osvojio na prvenstvu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] u [[Borovo|Borovu]] [[1940.]], a potvrdio na  1. prvenstvu Jugoslavije u [[Novi Sad|Novom Sadu]] [[1945.]] godine.
Naslov majstora osvojio na prvenstvu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] u [[Borovo|Borovu]] [[1940.]], a potvrdio na  1. prvenstvu Jugoslavije u [[Novi Sad|Novom Sadu]] [[1945.]] godine.
Redak 12: Redak 12:
Po profesiji šahovski novinar ([[RTV Zagreb]]), veliki popularizator šaha, [[šahovska teorija|teoretičar]] i [[publicist]]. Napisao je djelo s područja teorije otvaranja Otvorene igre. Bavio se pedagoškim radom i napisao priručnik za rad s početnicima. Bio je neko vrijeme urednik Šahovskog glasnika. Potkraj života bavio se [[sustav rangiranja|sustavom rangiranja]] koji se razlikovao od [[Elov sustav rangiranja|sustava]] prof. [[Árpád Imre Élő|Elöa]]. Nagrađen Trofejem SFK Hrvatske i grada Zagreba.
Po profesiji šahovski novinar ([[RTV Zagreb]]), veliki popularizator šaha, [[šahovska teorija|teoretičar]] i [[publicist]]. Napisao je djelo s područja teorije otvaranja Otvorene igre. Bavio se pedagoškim radom i napisao priručnik za rad s početnicima. Bio je neko vrijeme urednik Šahovskog glasnika. Potkraj života bavio se [[sustav rangiranja|sustavom rangiranja]] koji se razlikovao od [[Elov sustav rangiranja|sustava]] prof. [[Árpád Imre Élő|Elöa]]. Nagrađen Trofejem SFK Hrvatske i grada Zagreba.
Rabar je bio i urednik [[Šahovski glasnik|Šahovskog glasnika]]. Za potrebe [[Šahovski informator|Šahovskog informatora]] [[Šport u 1966.|1966.]] je stvorio [[nomenklatura šahovskih otvaranja|klasifikaciju]] [[šahovsko otvaranje|šahovskih otvaranja]] koja je i danas temelj šahovskog informacijskog sustava te ju je [[Šport u 1971.|1971.]] objavio u brošuri '''[[Klasifikacija šahovskih otvaranja (1971.)|Klasifikacija šahovskih otvaranja]]'''. Razvrstao je otvaranja u 3 skupine: D, E i R. Nakon 1980. nomenklatura je proširena na 5 slova (A, B, C, D, E).<ref name="LZMK">{{cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59291 |title=Rabar, Braslav |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=29. rujna 2019.}}</ref>. Također je bio i jedan od urednika Enciklopedije šahovskih otvaranja.<ref>[[Josip Sanko Rabar]]: Braslav Rabar: autor sustava klasifikacije [[šahovsko otvaranje|šahovskih otvaranja]], [[Marulić (revija)|Marulić]], 43 (2010.), 3, str. 631.-639.</ref>
Rabar je bio i urednik [[Šahovski glasnik|Šahovskog glasnika]]. Za potrebe [[Šahovski informator|Šahovskog informatora]] [[Šport u 1966.|1966.]] je stvorio [[nomenklatura šahovskih otvaranja|klasifikaciju]] [[šahovsko otvaranje|šahovskih otvaranja]] koja je i danas temelj šahovskog informacijskog sustava te ju je [[Šport u 1971.|1971.]] objavio u brošuri '''[[Klasifikacija šahovskih otvaranja (1971.)|Klasifikacija šahovskih otvaranja]]'''. Razvrstao je otvaranja u 3 skupine: D, E i R. Nakon 1980. nomenklatura je proširena na 5 slova (A, B, C, D, E).<ref name="LZMK">{{Citiranje weba|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59291 |title=Rabar, Braslav |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=29. rujna 2019.}}</ref>. Također je bio i jedan od urednika Enciklopedije šahovskih otvaranja.<ref>[[Josip Sanko Rabar]]: Braslav Rabar: autor sustava klasifikacije [[šahovsko otvaranje|šahovskih otvaranja]], [[Marulić (revija)|Marulić]], 43 (2010.), 3, str. 631.-639.</ref>


[[Prvenstvo Hrvatske u šahu|Pojedinačni prvak Hrvatske]] [[Šport u 1946.|1946.]] i [[Šport u 1947.|1947.]] godine.
[[Prvenstvo Hrvatske u šahu|Pojedinačni prvak Hrvatske]] [[Šport u 1946.|1946.]] i [[Šport u 1947.|1947.]] godine.

Trenutačna izmjena od 13:52, 30. travnja 2022.

Osvojene medalje
Šahovska olimpijada
zlato Dubrovnik 1950. Jugoslavija
bronca Helsinki 1952. Jugoslavija
bronca Amsterdam 1954. Jugoslavija

Braslav Rabar (Zagreb, 27. rujna 1919. - Zagreb, 6. prosinca 1973.), hrvatski šahovski međunarodni majstor.[1]

Naslov majstora osvojio na prvenstvu Banovine Hrvatske u Borovu 1940., a potvrdio na 1. prvenstvu Jugoslavije u Novom Sadu 1945. godine.

Godine 1941. bio je podijelio 8. i 9. mjesto na turniru u Trenčianskim Teplicama, a pobijedio je Jan Foltys.[2] Rujna 1941. podijelio je 9. i 10. mjesto na turniru u Münchenu (Europaturnier, pobijedio je Gösta Stoltz). Prosinca 1941., igrao je na drugoj ploči protiv Ludovita Potučka (1,5 : 0,5) u dvoboju Hrvatska - Slovačka odigranom u Zagrebu.[3] Rujna 1942. bio je sudionik europskog prvenstva za pojedince 1942. u Münchenu. Završio je na 12. mjestu (Europameisterschaft, 1. europsko prvenstvo u šahu za pojedince, pobijedio je Aleksandr Aljehin).[4] Bio je reprezentativac NDH na tom turniru.[5] Sudionik 1. šahovske Balkanijade 1946. na kojoj je pobijedila Jugoslavija, a Rabar je bio 8. ploča. Naslov inter. majstora FIDE mu priznaje 1950. U prvenstvima Jugoslavije sudjelovao 13 puta, prvak 1951. u Sarajevu. Sudjelovao na zonskom turniru u Münchenu 1954. i plasirao se na međuzonski turnir u Göteborgu. Na prvenstvu Hrvatske: 1. mjesto 1940./1.-1946./1.-1950./2.-1951./2.-1960./3.-1961. a na domaćim turnirima: 1. mjesto Novi Sad 1951./2.-Zagreb 1954. Na međunarodnim turnirima: 1.mjesto Rogaška Slatina 1948./3.-4. Beč 1949./2-3.Luzern 1949./1-2. Sao Paulo 1952./3. Opatija 1953. Bio je višegodišnji član repr. Jugoslavije, na IX. olimpijadi u Dubrovniku 1950. (zlatna medalja) postigao na IV. ploči izvrsnih 90% (+8,=2); na X.olimpijadi u Helsinkiju 1952. (bronca) na II. ploči 66,7% (+5,=6,-1), no na XI. olimpijadi u Amsterdamu 1954. (bronca) postiže slab rezultat na IV. ploči 37,5% (+1,=4,-3).

Po profesiji šahovski novinar (RTV Zagreb), veliki popularizator šaha, teoretičar i publicist. Napisao je djelo s područja teorije otvaranja Otvorene igre. Bavio se pedagoškim radom i napisao priručnik za rad s početnicima. Bio je neko vrijeme urednik Šahovskog glasnika. Potkraj života bavio se sustavom rangiranja koji se razlikovao od sustava prof. Elöa. Nagrađen Trofejem SFK Hrvatske i grada Zagreba. Rabar je bio i urednik Šahovskog glasnika. Za potrebe Šahovskog informatora 1966. je stvorio klasifikaciju šahovskih otvaranja koja je i danas temelj šahovskog informacijskog sustava te ju je 1971. objavio u brošuri Klasifikacija šahovskih otvaranja. Razvrstao je otvaranja u 3 skupine: D, E i R. Nakon 1980. nomenklatura je proširena na 5 slova (A, B, C, D, E).[6]. Također je bio i jedan od urednika Enciklopedije šahovskih otvaranja.[7]

Pojedinačni prvak Hrvatske 1946. i 1947. godine.

Član jugoslavenske reprezentacije u kojoj su bili isključivo hrvatski rješavači matnih zadaća iz Zagreba, i koja je osvojila svjetsko prvenstvo nacionalnih momčadi 1947. godine. Sastav je bio: Nenad Petrović, Ante Labura, Branko Pavlović, Braslav Rabar, Marijan Dumić, Božidar Sakač, Zlatko Smrkić, Zvonimir Juginović, Đorđe Lasković, Zlatko Modor.[8]

Zanimljivosti

1941. na turniru u Münchenu odigrao je partiju protiv Aljehina. Veći dio partije bio je potpuno izjednačen i vodio je ka remiju, ali je Rabar u 31. potezu pogriješio i omogućio pobjedu Aljehinu. U zapisu poteza interpunkcijske znakove stavio je Aljehin osobno, očigledno iznenađen Rabarovom igrom.[9]
Zapis partije:
1.e4 e6 2.d4 d5 3.Sd2 c5 4.Sgf3 Sc6 5.Lb5 a6 6.ed5 ab5 7.dc6 bc6 8.dc5 Lc5: 9.De2 Sf6 10. 0-0 0-0 11.Sb3 Le7 12.Td1 Db6 13.Se5 c5 14.c4! La6 15.Lg5 Tfd8 16.Sd2 h6 17.Lh4 Db7 18.b3 b4 19.De3 Dc7 20.Lg3 Db6 21.Se4 Lb7 22.Sf6:+ Lf6: 23.De2 Td1:+ 24.Td1: Td8 25.f3! Lc8 26.Td8:+ Dd8: 27.Dd3! Da5 28.Dd2 Lg5 29.Lf4 Lf4: 30.Df4: f6 31.Sc6 Da6? (e5!) 32.Dc7 Lb7 33.Sa5!! La8 34.Dc5: predaja crnog.

Izvori

  1. ↑ "Braslav Rabar". sahklube4.hr. http://www.sahklube4.hr/braslav_rabar/ Pristupljeno 29. rujna 2019. 
  2. ↑ (engl.) 1941 (Arhivirano 27. rujna 2007.)
  3. ↑ http://www.vjesnik.hr/pdf/2001%5C12%5C09%5C31A31.PDF[neaktivna poveznica] KRONOLOGIJA HRVATSKOGA ŠAHA (393)
  4. ↑ (engl.) 1942 (Arhivirano 7. kolovoza 2007.)
  5. ↑ Gillam, Anthony J. & Swift, A J (2001), 1st European championship Munich 1942, Nottingham: The Chess Player, ISBN 1-901034-46-1
  6. ↑ "Rabar, Braslav". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59291 Pristupljeno 29. rujna 2019. 
  7. ↑ Josip Sanko Rabar: Braslav Rabar: autor sustava klasifikacije šahovskih otvaranja, Marulić, 43 (2010.), 3, str. 631.-639.
  8. ↑ Hrvatska enciklopedija, šah - problemski šah Zagreb: LZ M. Krleža, pristupljeno 29. rujna 2019.
  9. ↑ Susret Aljehin - Rabar, "Vjesnik", pristupljeno 28. prosinca 2019.
  1. PREUSMJERI Predložak:Mrva-biog-šport
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Braslav_Rabar&oldid=497422"