Razlika između inačica stranice »Malajski prolaz«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (file->datoteka)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Malajski prolaz'''-->[[File:Sumatra hr.svg|thumb|250px|Malajski prolaz na zemljovidu Sumatre]]
<!--'''Malajski prolaz'''-->[[Datoteka:Sumatra hr.svg|thumb|250px|Malajski prolaz na zemljovidu Sumatre]]
'''Malajski prolaz''' je [[tjesnac]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] koji spaja [[Andamansko more]] s [[Južno kinesko more|Južnokineskim]] i [[Javansko more|Javanskim morem]]. Dug je oko 930 [[km]] i širok između 38 i 393 km.
'''Malajski prolaz''' je [[tjesnac]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] koji spaja [[Andamansko more]] s [[Južno kinesko more|Južnokineskim]] i [[Javansko more|Javanskim morem]]. Dug je oko 930 [[km]] i širok između 38 i 393 km.



Trenutačna izmjena od 07:46, 30. travnja 2022.

Malajski prolaz na zemljovidu Sumatre

Malajski prolaz je tjesnac u Jugoistočnoj Aziji koji spaja Andamansko more s Južnokineskim i Javanskim morem. Dug je oko 930 km i širok između 38 i 393 km.

Najvažnija luka je Malakka u Maleziji. Ovaj moreuz ima ogromno značenje za svjetsku trgovinu, to je morski put s najgušćim prometom na svijetu. Između 20 i 25% cjelokupne svjetske pomorske trgovine prolazi tim moreuzom. Dnevno kroz Malajski prolaz prođe oko 2.000 brodova.

To je najugroženiji morski put, jer tu još i danas snažno djeluju suvremeni pirati. Tako je, na primjer, 9. siječnja otet tanker "Cherry 201". Nakon dugih pregovora o visini otkupnine, pirati su ubili četiri mornara.

Već duže vrijeme se povremeno pojavljuju planovi o uspostavljanju direktne pomorske veze između Andamanskog mora i Tajlandskog zaljeva gradnjom plovnog kanala preko Malajskog poluotoka na jugu Tajlanda. Takva pomorska veza bitno bi smanjila korištenje Malajskog prolaza (ali i singapurske luke). Stručnjaci procjenjuju troškove gradnje takvog kanala na iznos do najviše 28 milijardi američkih dolara. [1]

Očekuje se određeno rasterećenje ovog pomorskog puta nakon dovršetka gradnje naftovoda i plinovoda koji Kina gradi uz put svile. [2]

Izvori

  1. Wolfgang Hirn: Herausforderung China. Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn, 2006, S. 198.
  2. China.org.cn: China baut entlang der Seidenstraße Öl- und Gaspipeline, 21. September 2005