Razlika između inačica stranice »Amazonke«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Theodor Baierl Ruhende Amazonen.jpg|thumb|Theodor Baierl, Amazonke|alt=]] | |||
'''Amazonke''' ([[Grčki jezik|grč.]] Αμαζόνες) je naziv u grčkoj mitologiji za legendarno pleme [[žena]] ratnika-konjanika iz najstarijih grčkih predaja predhomerovske ere. Legenda o amazonkama je nastala u vrijeme grčke kolonizacije, kada su putnici i trgovci, prodirući u zemlje [[Sredozemno more|Sredozemnog bazena]], dolazili u dodir s narodima koji su još živjeli u periodu kasnog [[Matrijarhat|matrijarhata]] i prelaska u [[patrijarhat]]. Žene tih naroda su, pored ostalih društvenih funkcija, provodile izvjesno vrijeme kao vojnici. Stoga se na taj fenomen nailazi i kasnije. Po [[Herodot|Herodotu]], [[Sarmati|sarmatske]] i [[Skiti|skitske]] žene išle su u rat zajedno sa svojim muževima. [[Diodor Sicilski|Diodor]] (Διόδωρος) i [[Strabon]] (Στράβων) spominju neka [[Kavkaski narodi|kavkaska plemena]] kojima su vladale žene-ratnici. Indijski vladar Chandragupta imao je, navodno, tjelesnu gardu sastavljenu od žena, a vojnici [[Aleksandar Veliki|Aleksandar III. Velikog]] svjedoče da su [[Indijski narodi|Indijke]] preuzimale oružje svojih palih ratnika i nastavljale borbu. | '''Amazonke''' ([[Grčki jezik|grč.]] Αμαζόνες) je naziv u grčkoj mitologiji za legendarno pleme [[žena]] ratnika-konjanika iz najstarijih grčkih predaja predhomerovske ere. Legenda o amazonkama je nastala u vrijeme grčke kolonizacije, kada su putnici i trgovci, prodirući u zemlje [[Sredozemno more|Sredozemnog bazena]], dolazili u dodir s narodima koji su još živjeli u periodu kasnog [[Matrijarhat|matrijarhata]] i prelaska u [[patrijarhat]]. Žene tih naroda su, pored ostalih društvenih funkcija, provodile izvjesno vrijeme kao vojnici. Stoga se na taj fenomen nailazi i kasnije. Po [[Herodot|Herodotu]], [[Sarmati|sarmatske]] i [[Skiti|skitske]] žene išle su u rat zajedno sa svojim muževima. [[Diodor Sicilski|Diodor]] (Διόδωρος) i [[Strabon]] (Στράβων) spominju neka [[Kavkaski narodi|kavkaska plemena]] kojima su vladale žene-ratnici. Indijski vladar Chandragupta imao je, navodno, tjelesnu gardu sastavljenu od žena, a vojnici [[Aleksandar Veliki|Aleksandar III. Velikog]] svjedoče da su [[Indijski narodi|Indijke]] preuzimale oružje svojih palih ratnika i nastavljale borbu. | ||
Trenutačna izmjena od 06:33, 30. travnja 2022.
Amazonke (grč. Αμαζόνες) je naziv u grčkoj mitologiji za legendarno pleme žena ratnika-konjanika iz najstarijih grčkih predaja predhomerovske ere. Legenda o amazonkama je nastala u vrijeme grčke kolonizacije, kada su putnici i trgovci, prodirući u zemlje Sredozemnog bazena, dolazili u dodir s narodima koji su još živjeli u periodu kasnog matrijarhata i prelaska u patrijarhat. Žene tih naroda su, pored ostalih društvenih funkcija, provodile izvjesno vrijeme kao vojnici. Stoga se na taj fenomen nailazi i kasnije. Po Herodotu, sarmatske i skitske žene išle su u rat zajedno sa svojim muževima. Diodor (Διόδωρος) i Strabon (Στράβων) spominju neka kavkaska plemena kojima su vladale žene-ratnici. Indijski vladar Chandragupta imao je, navodno, tjelesnu gardu sastavljenu od žena, a vojnici Aleksandar III. Velikog svjedoče da su Indijke preuzimale oružje svojih palih ratnika i nastavljale borbu.
U 16. stoljeću španjolski pomorac Francisco de Orellana, istražujući rijeku Amazonu, napadnut je od plemena naoružanih žena Brazilske Gvajane, pa je po njima i dao ime novo otkrivenoj rijeci. Francuski kolonizatori u 19. stoljeću sukobili su se u zapadnoj Africi s vojskom Kraljevstva Dahomej, sastavljenom od žena, spremanih od djetinjstva za vojnu službu i organiziranih u pukovnije koji su predstavljali jezgru vojske u doba najvećeg procvata države (1818. – 58.).
Literatura
- ”Amazonke”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 115.