Botinec (zagrebački kvart)

1. REDIRECT Predložak:Uklopi u

Botinec (zagrebački kvart)

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

{{#invoke:Category handler|main|draft={{SAFESUBST:#invoke:Unsubst||$B=

Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati.
Prije objave u glavnom imenskom prostoru članak mora imati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|nepristrano gledište i izvore, mora biti provjerljiv
i poštivati smjernicu o životopisima živih osoba.}}

Sav sadržaj mora biti enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan wikistilom i mora sadržavati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|wikipoveznice i kategorije.}} Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor.

---

Zadnja izmjena: WikiSysop (razgovor | doprinosi) {{#invoke:Time ago|main| 20220430042812 }}. (osvježi)

Nacrt nije uređivan dva tjedna, pa je predložen za brisanje.

{{#invoke:Category handler|main}}

}}}} Botinec je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koje se nalazi na najjužnijem dijelu grada. Nalazi se južno od Remetinca, jugozapadno od Svete Klare i istočno od Blata, a na jugu dopire do gradske obilaznice. Zapadnim obodom naselja prolazi Brezovička cesta, koja prema jugu vodi do Brezovice. Pored njega nalazi se i istoimeno samostalno naselje Botinec, od kojeg se ovaj kvart izdvojio 1991. godine, te postao dijelom naselja Zagreb.

Dan Botinca obilježava se 25. lipnja.

Povijest

Naselje je dobilo ime po grofovskoj obitelji Boti. U Botincu je 1848. bio utaboren Josip Jelačić u trenutku kad je proglašen banom, te je odande krenuo u Zagreb na bansku instalaciju. Botinec se ranije nazivao i Botinec Stupnički ili Stupnički Botinec .Glavnina današnjeg naselja, nastala je nakon velike poplave koja je u listopadu 1964. pogodila Zagreb. Nakon poplave su u Botincu i Retkovcu sagrađena naselja montažnih kuća-prizemnica u koje su preseljeni stanovnici čije su kuće stradale u poplavi. Većina je stanovnika tada, nakon privremenog boravka na Velesajmu, u Botinec došla iz naselja Rudeš. Montažne kuće u Botincu bile su zamišljene kao privremeno rješenje, a preseljenim je stanovnicima obećano da će za nekoliko godina dobiti stanove, no to obećanje nije nikada ostvareno. Trideset botinečkih ulica nosi nazive prema djelima i likovima iz hrvatske književnosti, za što je zaslužan profesor hrvatskog jezika Blago Vranković, koji je 90-ih godina bio član komisije za preimenovanje ulica. Godine 1991., veći dio samostalnog naselja Botinec pripaja se naselju Zagreb, te postaje njegovim kvartom.