More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Amazasp III. od Iberije''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] ამაზასპ III), bio je pobunjeni kralj Iberije između [[260.]] i [[265.]] godine. Ovaj se kralj ne spominje u [[Gruzijske kronike|gruzijskim izvorima]]; po njegovu imenu morao je biti pretendent na prijestolje, potječući iz ogranka kraljevske obitelji [[Artaksidi|Artaksida]]. Njega je za protu-kralja postavio [[Sasanidsko Carstvo|sasanidski]] [[Veliki kralj]] [[Šapur I.]] iz [[Iran|Perzije]], suprotstavljajući ga [[Arsakidi (Armenija)|Arsakidu]] [[Mitridat II. od Iberije|Mitridatu II.]] Šapur I. je do tada već bio preuzeo vlast u [[Kraljevina Armenija|Armeniji]], gdje je eliminirao člana iste dinastije Arsakida.<ref> Tumanov, Kiril, Chronology of the Early Kings of Iberia, dans Traditio, 25 (1969), str. 13, 18-19.</ref> | |||
Postojanje ovog kralja poznato je iz trojezičnog Šapurovog natpisa na stijeni u [[Nakš-e Rustam]]u, blizu Stakhra, drevnog [[Perzepolis]]a i svetog središta dinastije Sasanida, gdje se među popisima spominje kao ''"Amazasp, kralj Kartlije", vazal kralja: Ardašira od [[Adiabena|Adiabene]], Ardašira od [[Kerman]]a, Denak, kraljice [[Harakena|Harakene]] ... a kao jedan od kraljeva u službi te zemlje: „koji su pod našom vlašću"''.<ref>Jean Gagé, La montée des Sassanides, Le Mémorial des Siècles, iiie siècle, Albin Michel, 1964, str. 290.</ref> | Postojanje ovog kralja poznato je iz trojezičnog Šapurovog natpisa na stijeni u [[Nakš-e Rustam]]u, blizu Stakhra, drevnog [[Perzepolis]]a i svetog središta dinastije Sasanida, gdje se među popisima spominje kao ''"Amazasp, kralj Kartlije", vazal kralja: Ardašira od [[Adiabena|Adiabene]], Ardašira od [[Kerman]]a, Denak, kraljice [[Harakena|Harakene]] ... a kao jedan od kraljeva u službi te zemlje: „koji su pod našom vlašću"''.<ref>Jean Gagé, La montée des Sassanides, Le Mémorial des Siècles, iiie siècle, Albin Michel, 1964, str. 290.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 06:27
Amazasp III. od Iberije (gruz. ამაზასპ III), bio je pobunjeni kralj Iberije između 260. i 265. godine. Ovaj se kralj ne spominje u gruzijskim izvorima; po njegovu imenu morao je biti pretendent na prijestolje, potječući iz ogranka kraljevske obitelji Artaksida. Njega je za protu-kralja postavio sasanidski Veliki kralj Šapur I. iz Perzije, suprotstavljajući ga Arsakidu Mitridatu II. Šapur I. je do tada već bio preuzeo vlast u Armeniji, gdje je eliminirao člana iste dinastije Arsakida.[1]
Postojanje ovog kralja poznato je iz trojezičnog Šapurovog natpisa na stijeni u Nakš-e Rustamu, blizu Stakhra, drevnog Perzepolisa i svetog središta dinastije Sasanida, gdje se među popisima spominje kao "Amazasp, kralj Kartlije", vazal kralja: Ardašira od Adiabene, Ardašira od Kermana, Denak, kraljice Harakene ... a kao jedan od kraljeva u službi te zemlje: „koji su pod našom vlašću".[2]
Čini se da je Amazasp III. bio lišen prijestolja 265. godine, upravo onog trenutka kada je Šapurova carska aktivnost bila definitivno pri kraju.[3][4][5][6]
Izvori
- ↑ Tumanov, Kiril, Chronology of the Early Kings of Iberia, dans Traditio, 25 (1969), str. 13, 18-19.
- ↑ Jean Gagé, La montée des Sassanides, Le Mémorial des Siècles, iiie siècle, Albin Michel, 1964, str. 290.
- ↑ W.B. Fischer, Ilya Gershevitch, Ehsan Yarshster (ed., 1993), The Cambridge History of Perisa &Iran, str. 708. Cambridge University Press, ISBN 0-521-24693-8.
- ↑ Tumanov, Kiril. Chronology of the Early Kings of Iberia. Traditio 25 (1969), str. 13, 18-19.
- ↑ I E S Edwards (2005), The Cambridge Ancient History, str. 489. Cambridge University Press, ISBN 0-521-26430-8.
- ↑ Rapp, Stephen H. (2003), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, str. 293. Peeters Bvba ISBN 90-429-1318-5.
Nedovršeni članak Amazasp III. od Iberije koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.