Razlika između inačica stranice »Amawáka«

Trenutačna izmjena od 06:26, 30. travnja 2022.

Amahuaca (Amawáka, Amahuaka, Amawaca, Ipitinere, Sayaco), pleme američkih Indijanaca porodice Panoan nastanjeno u džunglama brazilske države Amazonas ( 220; 1995, SIL) i 500 u Peruu na rijekama Sepahua, Curiuja, gornji Ucayali, Inuya, Mapuya i Purus. Jezično su najsrodniji grupi Cashinawa. Bave se lovom, ribolovom i sakupljanjem. Sami sebe nazivaju imenom Yora. Jezik amahuaca ima dijalekte inuvaken i viwivaken kojima su se služile njihove skupine Inuvaquen i Viuivaquen. Najveće naselje im je Puerto Varadero na brazilsko-peruanskoj granici.

Jezik

Prema Masonu (1950) skupina amawaca obuhvaća jezike kojima govore skupine istoimenih Indijanaca

a) amawaca

a1. Inuvakeu

a2. Iwivakeu

a3. Cashinawa, uključujući sheminawa).

b) pichobo

b1. Pichobo,

b2. Soboibo, uključujući (Ruanawa)

b3. Mochobo uključujući Comobo)^[1]

Jezik amahuaca danas se klasificira istoimenoj podskupini kojoj pripada i jezik isconahua [isc], i široj skupini tri-state^[2]

Podgrupe

Indowó (gornji Purús i gornji Piedras), Isawó, Kapiixichi (rijeke Mapuya i Yuruá), Kotinawa (gornja Inuya), Nashishmawó (gornja Inuya), Rondowó [rijeke Curiuja i Sepahua), Shimanawa (gornja Yuruá), Xaawó (río Inuya i donji Pariamanu) (d'Ans 1982; Verswijver 1988); 198 Amahuaca (INEI 1993).^[3]; Maxinawa, Cutinawa, Punchawo.^[4]

Povijest

Amahuake su ostali izolirani sve do 18. stoljeća. Prvi puta se vjerojatno spominju Godine 1686. kada je uočeno njihovoi selo sa 12 kuća (150 ljudi) na rijeci Coniguati. Kroz 18. i 19. stoljeće još nisu pokršteni a žive u neprijateljstvu sa bijelcima i drugim Indijancima, posebno Piro, Conibo i Xipibo, koji su ih hvatali za robove. Godiner 1925 ima ih 3.000 a oni su još u neprijateljstvu sa bijelcima i drugim plemenima osim sa plemenima Campa i Cashinawa, a ovi posljednji navode se kao njima srodno pleme. Godine 1940. peruanska populacija Amahuaca bila 1.500. U današnje vrijeme prijetnja su im bušači nafte i ilegalni dvosječe koji sa sobom donose razaranje okoliša i razne zarazne bolesti. U novije vrijeme ih ima oko 500 (2000), od čega oko 300 u Peruu i 200 u Brazilu.

Privreda

Kulturno pripadaju tropskoj kišnoj šumi. Lov, ribolov, obrada tla. U novije vrijeme rade za razne kompanije kao radnici.

Vanjske poveznice

Izvori

Literatura

Carneiro, Robert L. 1962. The Amahuaca Indians of Eastern Perú. Explorers Journal 40/6: 26-37.

[1] Handbook Of So. Am. Indians, sv. 6, str. 268

[2] Ethnologue: Amawaka

[3] Alain Fabre: Amahuaca

[4] Countries and Their CulturesAmahuaca

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Amawáka'''-->'''Amahuaca''' (Amawáka, Amahuaka, Amawaca, Ipitinere, Sayaco), pleme američkih Indijanaca porodice [[Panoan]] nastanjeno u džunglama [[brazil]]ske države Amazonas ( 220; 1995, SIL) i 500 u [[Peru]]u na rijekama [[Sepahua]], [[Curiuja]], gornji [[Ucayali (rijeka)|Ucayali]], [[Inuya]], [[Mapuya]] i [[Purus]]. Jezično su najsrodniji grupi [[Cashinawa]]. Bave se lovom, ribolovom i sakupljanjem. Sami sebe nazivaju imenom ''Yora''. Jezik amahuaca ima dijalekte inuvaken i viwivaken kojima su se služile njihove skupine [[Inuvaquen]] i [[Viuivaquen]]. Najveće naselje im je [[Puerto Varadero]] na brazilsko-peruanskoj granici.
+'''Amahuaca''' (Amawáka, Amahuaka, Amawaca, Ipitinere, Sayaco), pleme američkih Indijanaca porodice [[Panoan]] nastanjeno u džunglama [[brazil]]ske države Amazonas ( 220; 1995, SIL) i 500 u [[Peru]]u na rijekama [[Sepahua]], [[Curiuja]], gornji [[Ucayali (rijeka)|Ucayali]], [[Inuya]], [[Mapuya]] i [[Purus]]. Jezično su najsrodniji grupi [[Cashinawa]]. Bave se lovom, ribolovom i sakupljanjem. Sami sebe nazivaju imenom ''Yora''. Jezik amahuaca ima dijalekte inuvaken i viwivaken kojima su se služile njihove skupine [[Inuvaquen]] i [[Viuivaquen]]. Najveće naselje im je [[Puerto Varadero]] na brazilsko-peruanskoj granici.
 == Jezik ==
 Prema Masonu (1950) skupina amawaca obuhvaća jezike kojima govore skupine istoimenih Indijanaca