Razlika između inačica stranice »Alopatrijska specijacija«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[File:Allopatric Speciation Schematic.svg|right|thumb|300px|Populacija postaje odvojenom odvajanjem zemljopisnom barijerom. Razvija se [[reprodukcijska izolacija]] čiji ishod su dvije odvojene vrste.]] | |||
'''Alopatrijska specijacija''' je oblik [[specijacija|specijacije]]. Nastaje zbog fizičkog odvajanja populacije kao što je zemljopisna izolacija.<ref name="Pojmovni">{{Citiranje weba|title=Pojmovnik|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html|work=Mrežni udžbenik iz genetike|author=Pavlica, Mirjana|publisher=PMF Zagreb|accessdate=15. veljače 2018.}}</ref> | '''Alopatrijska specijacija''' je oblik [[specijacija|specijacije]]. Nastaje zbog fizičkog odvajanja populacije kao što je zemljopisna izolacija.<ref name="Pojmovni">{{Citiranje weba|title=Pojmovnik|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html|work=Mrežni udžbenik iz genetike|author=Pavlica, Mirjana|publisher=PMF Zagreb|accessdate=15. veljače 2018.}}</ref> | ||
U sili evolucijske promjene predstavlja utemeljiteljski učinak. Kritični događaj koji dopušta specijaciju jest postojanje barijere koja sprječava protok [[gen]]a između [[Populacija (biologija)|populacija]]. Ta barijera je mehanizam izolacije. Ako je zemljopisna odvojenost mehanizam izolacije, događa se alopatrijska specijacija.<ref>{{Citiranje weba|title=19. Populacijska genetika. 19.8 Specijacija|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html|work=Mrežni udžbenik iz genetike|author=Pavlica, Mirjana|publisher=PMF Zagreb|accessdate=15. veljače 2018.}}</ref> | U sili evolucijske promjene predstavlja utemeljiteljski učinak. Kritični događaj koji dopušta specijaciju jest postojanje barijere koja sprječava protok [[gen]]a između [[Populacija (biologija)|populacija]]. Ta barijera je mehanizam izolacije. Ako je zemljopisna odvojenost mehanizam izolacije, događa se alopatrijska specijacija.<ref>{{Citiranje weba|title=19. Populacijska genetika. 19.8 Specijacija|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html|work=Mrežni udžbenik iz genetike|author=Pavlica, Mirjana|publisher=PMF Zagreb|accessdate=15. veljače 2018.}}</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 23:53, 29. travnja 2022.
Populacija postaje odvojenom odvajanjem zemljopisnom barijerom. Razvija se reprodukcijska izolacija čiji ishod su dvije odvojene vrste.
Alopatrijska specijacija je oblik specijacije. Nastaje zbog fizičkog odvajanja populacije kao što je zemljopisna izolacija.[1] U sili evolucijske promjene predstavlja utemeljiteljski učinak. Kritični događaj koji dopušta specijaciju jest postojanje barijere koja sprječava protok gena između populacija. Ta barijera je mehanizam izolacije. Ako je zemljopisna odvojenost mehanizam izolacije, događa se alopatrijska specijacija.[2]
Izvori
- ↑ Pavlica, Mirjana. "Pojmovnik". Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html Pristupljeno 15. veljače 2018.
- ↑ Pavlica, Mirjana. "19. Populacijska genetika. 19.8 Specijacija". Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html Pristupljeno 15. veljače 2018.