More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Bojaren.jpg|thumb|right|Ruski [[boljar]]i iz [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeća]].]] | |||
'''Boljarska duma''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Боя́рская ду́ма'') suvremeni je naziv za redovna savjetovanja krupnoga plemstva na dvoru vladara u [[Kijevska Rusija|Kijevskoj Rusi]], [[Velika Kneževina Moskva|Velikoj Kneževini Moskvi]] i [[Rusko Carstvo|Ruskome Carstvu]] od [[10. stoljeće|10.]] do [[18. stoljeće|18. stoljeća]].<ref name=":0">{{ | '''Boljarska duma''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Боя́рская ду́ма'') suvremeni je naziv za redovna savjetovanja krupnoga plemstva na dvoru vladara u [[Kijevska Rusija|Kijevskoj Rusi]], [[Velika Kneževina Moskva|Velikoj Kneževini Moskvi]] i [[Rusko Carstvo|Ruskome Carstvu]] od [[10. stoljeće|10.]] do [[18. stoljeće|18. stoljeća]].<ref name=":0">{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/77011698|title=The Cambridge history of Russia|last=|first=|year=2006|publisher=Cambridge University Press|others=Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor.|isbn=9780521812276|location=Cambridge|publication-place=|type=|oclc=77011698|pages=458}}</ref> | ||
[[Datoteka:Tsar boyar duma.jpg|mini|Boljarska duma pred [[Popis ruskih vladara#Carevi Rusije|ruskime carem]].]] | [[Datoteka:Tsar boyar duma.jpg|mini|Boljarska duma pred [[Popis ruskih vladara#Carevi Rusije|ruskime carem]].]] | ||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
U [[Kijevska Rusija|Kijevskoj Rusi]] kneževski su savjetnici bili stariji [[Družina|družinici]] (originalno značenje riječi ''boljari''<ref>{{ | U [[Kijevska Rusija|Kijevskoj Rusi]] kneževski su savjetnici bili stariji [[Družina|družinici]] (originalno značenje riječi ''boljari''<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/77011698|title=The Cambridge history of Russia|last=|first=|year=2006|publisher=Cambridge University Press|others=Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor.|isbn=9780521812276|location=Cambridge|publication-place=|type=|oclc=77011698|pages=81–82}}</ref>), dok sa širenjem [[Velika Kneževina Moskva|Velike Kneževine Moskve]], u [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeća]], savjetnike velikoga kneza čine zavisni kneževi i veliki zemljoposjednici (novije značenje riječi ''boljari''). Broj plemića koji su imali ''savjetnički čin'' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''думный чин'') bio je mali: od 15 velikaša u doba [[Ivan III. Vasiljevič|Ivana III.]], do 50 u doba [[Ivan IV. Grozni|Ivana Groznoga]].<ref name=":1">{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/77011698|title=The Cambridge history of Russia|last=|first=|year=2006|publisher=Cambridge University Press|others=Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor.|isbn=9780521812276|location=Cambridge|publication-place=|type=|oclc=77011698|pages=459}}</ref> | ||
== Značaj == | == Značaj == | ||
Zakonik iz [[1497.]] godine dozvolio je ''boljarima i [[okolniči]]ma'' da sude i potvrđuju zakone, a poznato je i da su u 16. stoljeću primali strane poslanike i kontrolirali državne činovnike.<ref name=":1" /> Boljarski savjet bio je aktivan tijekom [[doba velike smutnje]], i uspio je [[1606.]] godine nametnuti zakletvu caru [[Vasilije IV., ruski car|Vasiliju IV. Šujskome]] pri stupanju na vlast, a očuvao je znatan utjecaj za vrijeme vladavine [[Mihajlo I., ruski car|Mihajla I. Fjodoroviča Romanova]], dok je za vrijeme vladavine [[Aleksej I., ruski car|Alekseja I. Mihailoviča]] spao na počasnu i dekorativnu ulogu.<ref>{{ | Zakonik iz [[1497.]] godine dozvolio je ''boljarima i [[okolniči]]ma'' da sude i potvrđuju zakone, a poznato je i da su u 16. stoljeću primali strane poslanike i kontrolirali državne činovnike.<ref name=":1" /> Boljarski savjet bio je aktivan tijekom [[doba velike smutnje]], i uspio je [[1606.]] godine nametnuti zakletvu caru [[Vasilije IV., ruski car|Vasiliju IV. Šujskome]] pri stupanju na vlast, a očuvao je znatan utjecaj za vrijeme vladavine [[Mihajlo I., ruski car|Mihajla I. Fjodoroviča Romanova]], dok je za vrijeme vladavine [[Aleksej I., ruski car|Alekseja I. Mihailoviča]] spao na počasnu i dekorativnu ulogu.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/77011698|title=The Cambridge history of Russia|last=|first=|year=2006|publisher=Cambridge University Press|others=Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor.|isbn=9780521812276|location=Cambridge|publication-place=|type=|oclc=77011698|pages=460}}</ref> Boljarsku dumu ukinuo je [[1711.]] godine [[Petar Veliki]], prenijevši njene dužnosti na [[Praviteljstvujušči senat]]. | ||
== Vidi još == | == Vidi još == | ||
| Redak 21: | Redak 21: | ||
== Literatura == | == Literatura == | ||
* {{ | * {{Citiranje knjige| ref = harv | url=https://www.worldcat.org/oclc/77011698|title=The Cambridge history of Russia|last=|first=|year=2006|publisher=Cambridge University Press|others=Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor.|isbn=9780521812276|location=Cambridge|publication-place=|type=|oclc=77011698|pages=458}} | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 21:33
Boljarska duma (ruski: Боя́рская ду́ма) suvremeni je naziv za redovna savjetovanja krupnoga plemstva na dvoru vladara u Kijevskoj Rusi, Velikoj Kneževini Moskvi i Ruskome Carstvu od 10. do 18. stoljeća.[1]
Pojam
Boljarska duma izraz je koji je nastao u 18. stoljeću: ruske kronike spominju samo boljare ili dumu, pod kojom podrazumijevaju kneževski ili carski savjet.[1]
Povijest
U Kijevskoj Rusi kneževski su savjetnici bili stariji družinici (originalno značenje riječi boljari[2]), dok sa širenjem Velike Kneževine Moskve, u 15. i 16. stoljeća, savjetnike velikoga kneza čine zavisni kneževi i veliki zemljoposjednici (novije značenje riječi boljari). Broj plemića koji su imali savjetnički čin (ruski: думный чин) bio je mali: od 15 velikaša u doba Ivana III., do 50 u doba Ivana Groznoga.[3]
Značaj
Zakonik iz 1497. godine dozvolio je boljarima i okolničima da sude i potvrđuju zakone, a poznato je i da su u 16. stoljeću primali strane poslanike i kontrolirali državne činovnike.[3] Boljarski savjet bio je aktivan tijekom doba velike smutnje, i uspio je 1606. godine nametnuti zakletvu caru Vasiliju IV. Šujskome pri stupanju na vlast, a očuvao je znatan utjecaj za vrijeme vladavine Mihajla I. Fjodoroviča Romanova, dok je za vrijeme vladavine Alekseja I. Mihailoviča spao na počasnu i dekorativnu ulogu.[4] Boljarsku dumu ukinuo je 1711. godine Petar Veliki, prenijevši njene dužnosti na Praviteljstvujušči senat.
Vidi još
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor.. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 458. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698. https://www.worldcat.org/oclc/77011698
- ↑ The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor.. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 81–82. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698. https://www.worldcat.org/oclc/77011698
- ↑ 3,0 3,1 The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor.. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 459. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698. https://www.worldcat.org/oclc/77011698
- ↑ The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor.. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 460. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698. https://www.worldcat.org/oclc/77011698
Literatura
- The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor.. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 458. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698. https://www.worldcat.org/oclc/77011698