More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir biskup | |||
| ime_biskupa =Alfred Pichler | | ime_biskupa =Alfred Pichler | ||
| slika = Alfred Pichler.jpg | | slika = Alfred Pichler.jpg |
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 18:32
Monsinjor Alfred Pichler | |
---|---|
Banjolučki biskup | |
Datoteka:Alfred Pichler.jpg | |
Rođen | 18. prosinca 1913. Oštrelj |
Umro | 17. svibnja 1992. Banja Luka |
Zaređen za svećenika | 1937. |
Portal: Kršćanstvo | |
Portal o životopisima |
Alfred Pichler (Oštrelj kod Bosanskog Petrovca, 18. prosinca 1913. - Banja Luka, 17. svibnja 1992.) bio je banjolučki biskup.
Životopis
Alfred Pichler rođen je u mjestu Oštrelju kod Bosanskog Petrovca 1913. godine u tirolskoj obitelji tako da mu je materinski jezik bio njemački. Kasniji biskup je bio sjemeništarac u znamenitom Travničkom sjemeništu kojega su vodili oo. isusovci. Zaređen je za svećenika u Sarajevu 1937. godine u dobi od 23 godine. Bio je kapelan i župnik u više župa tijekom i poslije Drugog svjetskog rata, a komunističke vlasti ga lišavaju slobode 1952.; puštaju ga iz zatvora 1954. godine. Biskup Dragutin Čelik bira ga za kapitularnog vikara banjalučke biskupije. Papa Ivan XXIII. zaređuje ga za biskupa u dobi od 46 godina, 1959. godine. Sudjelovao je kao član Liturgijske komisije na Drugom vatikanskom saboru, a poslije toga bio je predsjednik Vijeća Biskupske konferencije za liturgiju. Kasnije je bio član Mješovite katoličko-pravoslavne komisije za ekumenizam. Bio je poliglot. Otišao je u mirovinu u dobi od 75 godina kada ga je mijenja pomoćni biskup Franjo Komarica 1989. godine. Alfred Pichler bio je svećenik 48 godina, od toga 29 godina biskup. Preminuo je u Banjoj Luci 17. svibnja, 1992. u dobi od 78 godina.
Bibliografija
- Upoznajmo što činimo. Homilije o svetoj misi, Vrelo života, Sarajevo-Banja Luka, 1983.
- Da budemo sretni. Katehetske propovijedi o zapovijedima Božjim, Crkva na kamenu, Mostar-Banja Luka, 1985.
Vanjske poveznice
Prethodnik: | Banjolučki biskup (1959. - 1989.) |
Nasljednik: |
Josip Stjepan Garić | Franjo Komarica |