Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 40: | Redak 40: | ||
{| | {| | ||
| valign="top" | | | valign="top" | | ||
* {{ZD|A|AUT}} [[ | * {{ZD|A|AUT}} [[Datoteka:AUT Klagenfurt COA.svg|16px]] [[Klagenfurt|Celovec]], [[Austrija]] | ||
* {{ZD|B|BIH}} <!-- Commented out: [[ | * {{ZD|B|BIH}} <!-- Commented out: [[Datoteka:Zenica.jpg|16px]] --> [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | ||
* {{ZD|B|BUG}} [[ | * {{ZD|B|BUG}} [[Datoteka:Dobrich-coat-of-arms.svg|16px]] [[Dobrič]], [[Bugarska]] | ||
* {{ZD|H|HRV}} [[ | * {{ZD|H|HRV}} [[Datoteka:Varaždin (grb).gif|16px]] [[Varaždin]], [[Hrvatska]] | ||
* {{ZD|F|FIN}} [[ | * {{ZD|F|FIN}} [[Datoteka:Varkaus.vaakuna.svg|16px]] [[Varkaus]], [[Finska]] | ||
| valign="top" | | | valign="top" | | ||
* {{ZD|N|NJE}} [[ | * {{ZD|N|NJE}} [[Datoteka:DEU Marl COA.svg|16px]] [[Marl]], [[Njemačka]] | ||
* {{ZD|N|NJE}} [[ | * {{ZD|N|NJE}} [[Datoteka:Wappen Kusel Stadt.svg|16px]] [[Kusel]], [[Njemačka]] | ||
* {{ZD|I|ITA}} [[Gorizia|Gorica]], [[Italija]] | * {{ZD|I|ITA}} [[Gorizia|Gorica]], [[Italija]] | ||
* {{ZD|P|POLJ}} [[ | * {{ZD|P|POLJ}} [[Datoteka:POL Krosno COA.svg|16px]] [[Krosno]], [[Poljska]] <small> <ref name="Twin">[http://www.krosno.pl/?node=30|title=Krosno Gradovi prijetelji Krosnog]</small>''</ref></small> | ||
* {{ZD|R|RUM}} [[ | * {{ZD|R|RUM}} [[Datoteka:Coa_Romania_Town_Marosvásárhely.svg|16px]] [[Târgu Mureş]], [[Rumunjska]] | ||
| valign="top" | | | valign="top" | | ||
* {{ZD|R|RUS}} [[ | * {{ZD|R|RUS}} [[Datoteka:Arms of Surgut.png|16px]] [[Surgut]], [[Rusija]] | ||
* {{ZD|S|SLO}} [[Lendava]], [[Slovenija]] | * {{ZD|S|SLO}} [[Lendava]], [[Slovenija]] | ||
* {{ZD|U|UKR}} [[ | * {{ZD|U|UKR}} [[Datoteka:Kherson1995 city coa.png|16px]] [[Herson]], [[Ukrajina]] | ||
|} | |} | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 15:15
| Jegersek | |||
|---|---|---|---|
  Jegersek | |||
| |||
| Regija | Zapadno Podunavlje | ||
| Županija | Zalska | ||
| Površina | 99,98 km2 | ||
| Nadmorska visina | 140 m | ||
| Zemljopisne koordinate | 46°50′43″N 16°50′50″E / 46.84538°N 16.84721°E | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Ukupno | 62.158 | ||
| Pošta | 8900 | ||
| Pozivni broj | 92 | ||
| Službena stranica | http://www.zalaegerszeg.hu | ||
 | |||
Jegersek (mađ. Zalaegerszeg, njem. Egersee) je grad u Zalskoj županiji čije je i središte.
Zemljopis
Grad Jegersek se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci Zali prema kojoj je dobio i ime u blizini je Slovenija, Austrija i Hrvatska, od Budimpešte grad je udaljen oko 220 kilometara zapadno.
Grad je točka na cesti europski pravac E65 (E65) od Malmöa u Švedskoj kroz gradove Ystad 
, Świnoujście 
, Szczecin , Gorzów Wielkopolski , Zielona Góra , Prag 
, Brno , Bratislava 
, Zagreb 
, Rijeka , Split , Neum 
, Dubrovnik , Podgorica 
, Priština 
, Skoplje 
, Korint 
, Tripoli prema gradu Chania (Khania) u Grčkoj.
Povijest
Iako je gradsko područje bilo naseljeno i u doba prapovijeste i antike, naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje 1247. godine u vrijeme srednjovjekovne Ugarske. Razvoj grada je bio intenzivan u 15. stoljeću, ali je ometen je osmanskim osvajanjima u Panonskoj nizini u drugoj polovici 16. stoljeća, kada je naselje bilo na granici, koja bila nestabilna i sa čestim sukobima i pljačkaškim upadima.
Sa uspostavom vlasti Habsburgovaca u 18. stoljeću Jegersek se ponovo počeo razvijati i postaje važno kulturno, privredno i upravno središte u ovoj oblasti.
Tijekom Revolucije 1848.-49. Jegersek, kao grad blizu austrijskog dijela carstva, je imao zanemarljivu ulogu u revoluciji, pa nije značajnije stradao. Poslje Revolucije grad se brzo podigao i ubrzo dobio željezničku vezu sa Budimpeštom. Također, u ovo vrijeme podignute su mnoge nove građevine, a grad se i brojčano povećavao.
Poslije Prvog svjetskog rata Jegersek se našao u okviru novoosnovane mađarske republike. Tijekom druge polovine stoljeća grad je doživio ponovo razvoj i rast stanovništva. Tijekom proteklih godina tranzicije, zbog povoljnog položaja blizu bogatog evropskog zapada grad je lakše prošao kroz tranzicijsku krizu nego drugi gradovi u državi. Posljednjih godina grad je ponovo oživio zahvaljujući otvaranju obližnje granice ka Austriji.
.gif){kind=small}
