More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Jacopo Belgrado'''-->[[Slika:Belgrado - Theoria cochleae Archimedis ab observationibus, experimentis, et analyticis rationibus ducta, 1767 - 138040.jpg|mini|desno|Naslovnica Belgradove ''Theoria cochleae Archimedis'' (1767.)]] | <!--'''Jacopo Belgrado'''-->[[Slika:Belgrado - Theoria cochleae Archimedis ab observationibus, experimentis, et analyticis rationibus ducta, 1767 - 138040.jpg|mini|desno|Naslovnica Belgradove ''Theoria cochleae Archimedis'' (1767.)]] | ||
'''Jacopo (Iacopo) Belgrado''' ([[Udine]], [[16. studenog]] [[1704.]] – Udine, [[26. ožujka]] [[1789.]]), [[Talijani|talijanski]] [[isusovac]] i [[prirodoslovac]], dopisni član [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]] i nekoliko talijanskih akademija. Potjecao je iz plemićke obitelji, a nakon školovanja u [[Padova|Padovi]] stupio je u [[Družba Isusova|isusovački]] [[novicijat]], studirao [[matematika|matematiku]] i [[filozofija|filozofiju]] u [[Sveučilište u Bologni|Bologni]] te matematiku kod profesora [[Pierre Varignon|Pierra Varignona]] u [[Pariz]]u. Studirao je i [[teologija|teologiju]] u [[Parma|Parmi]], na čijem je sveučilištu kasnije predavao matematiku i [[fizika|fiziku]] te 1757. podigao i [[zvjezdarnica|zvjezdarnicu]]. Predavao je i [[književnost]] u [[Venecija|Veneciji]], gdje je studirao [[filozofija|filozofiju]] te objavljivao [[sonet]]e i [[epigram]]e. | '''Jacopo (Iacopo) Belgrado''' ([[Udine]], [[16. studenog]] [[1704.]] – Udine, [[26. ožujka]] [[1789.]]), [[Talijani|talijanski]] [[isusovac]] i [[prirodoslovac]], dopisni član [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]] i nekoliko talijanskih akademija. Potjecao je iz plemićke obitelji, a nakon školovanja u [[Padova|Padovi]] stupio je u [[Družba Isusova|isusovački]] [[novicijat]], studirao [[matematika|matematiku]] i [[filozofija|filozofiju]] u [[Sveučilište u Bologni|Bologni]] te matematiku kod profesora [[Pierre Varignon|Pierra Varignona]] u [[Pariz]]u. Studirao je i [[teologija|teologiju]] u [[Parma|Parmi]], na čijem je sveučilištu kasnije predavao matematiku i [[fizika|fiziku]] te 1757. podigao i [[zvjezdarnica|zvjezdarnicu]]. Predavao je i [[književnost]] u [[Venecija|Veneciji]], gdje je studirao [[filozofija|filozofiju]] te objavljivao [[sonet]]e i [[epigram]]e. | ||
[[ | [[Datoteka:Belgrado, Jacopo – Della riflessione de' corpi dall'acqua, 1753 – BEIC 13313648.jpg|thumb|''Della riflessione de' corpi dall'acqua'', 1753]] | ||
Autor je niza disertacija, među kojima i: | Autor je niza disertacija, među kojima i: |
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 14:42

Jacopo (Iacopo) Belgrado (Udine, 16. studenog 1704. – Udine, 26. ožujka 1789.), talijanski isusovac i prirodoslovac, dopisni član Francuske akademije znanosti i nekoliko talijanskih akademija. Potjecao je iz plemićke obitelji, a nakon školovanja u Padovi stupio je u isusovački novicijat, studirao matematiku i filozofiju u Bologni te matematiku kod profesora Pierra Varignona u Parizu. Studirao je i teologiju u Parmi, na čijem je sveučilištu kasnije predavao matematiku i fiziku te 1757. podigao i zvjezdarnicu. Predavao je i književnost u Veneciji, gdje je studirao filozofiju te objavljivao sonete i epigrame.

Autor je niza disertacija, među kojima i:
- I Fenomeni Elettrici (1749.),
- Della riflessione de' corpi dall' acqua e della diminuzione della mole de' sassi ne torrebti e ne' fiumi (1755.),
- De analyseos vulgaris usu in re physica (1761. – 1762.),
- Delle sensazioni del freddo e del calore (1764.),
- Theoria Cochleae Archimedis (1767.),
- Dell' esistenza di Dio da' teoremi geometrici (1777.).
Literatura
- Albenga, Guiseppe: Jacopo Belgrado u mrežnom izdanju Talijanske enciklopedije.
- Cappelletti, Vincenzo: Iacopo Belgrado u mrežnom izdanju Talijanskog biografskog leksikona.
- Natuknica u mrežnom izdanju Katoličke enciklopedije, sv. II., Robert Appleton Company: New York, 1907.
Nedovršeni članak Jacopo Belgrado koji govori o znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.