Razlika između inačica stranice »Bodljaši«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Taksokvir | |||
| boja =pink | | boja =pink | ||
| naziv =Bodljaši | | naziv =Bodljaši | ||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
[[Kategorija:Kliještari]] | [[Kategorija:Kliještari]] | ||
Trenutačna izmjena od 14:37, 29. travnja 2022.
| Bodljaši | |
|---|---|
 Tachypleus gigas | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Potkoljeno: | Chelicerata |
| Razred: | Merostomata |
| Red: | Xiphosurida R. & E. Richter, 1924 |
Bodljaši (lat. Xiphosurida), jedini živi red morskih člankonožaca iz razreda prakliještara (Merostomata) kojemu pripadaju četiri poznate vrste unutar porodice Limulidae.
Opis
Bodljaši su po mnogim svojstvima slični izumrlim trilobotima. Mogu narasti između 60 i 90 centimetara. Sa gornje strane zaštičeni su čvrstim oklopom, a zadak im je člankovit. Zadržavaju se na dnu gdje se noću hrane mekušcima koje iskapaju sa dna.
Pare se u proljeće. Ženka odnese na leđima mužjaka i u iskopanu rupu snese 200 do 300 jaja, koje on nakon toga oplodi.
Rašireni su uz sjevernoameričku obalu i obalu jugoistočne Azije, gdje živi molučki bodljaš (Tachypleus gigas).
Prijetnje
Mliječno-plava krv bodljaša jedini je poznati prirodni izvor limulus amebocit lizata (LAL). LAL otkriva prisutnost endotoksina, vrste bakterijskog otrova, koji, ako se nađe u cjepivima, može biti smrtonosan. Sve farmaceutske tvrtke u svijetu ovise o bodljašima i godišnje se u tu svrhu uzima krv od oko pola milijuna bodljaša. Njih se potom vraća u ocean, nakon čega mnogi umiru. 1980-ih i 90-ih izlov za medicinske svrhe je bio održiv, laboratoriji su prijavljivali smrtnost od 3% uhvaćenih jedinki i broj bodljaša u divljini nije se činio ugrožen. Studija iz 2010. godine pokazala je da je smrtnost oko 30%, a veličina populacije počela je opadati. Pad populacije povukao je za sobom naglo smanjenje brojeva nekih vrsta riba, gmazova i ptica koje se hrane bodljašima. Proizvodnja cjepiva protiv COVID-19 također ovisi o ovim životinjama.[1][2]
Izvori
- ↑ (engl.) Horseshoe crab blood is key to making a COVID-19 vaccine—but the ecosystem may suffer.. 2. srpnja 2020.. https://www.nationalgeographic.com/animals/2020/07/covid-vaccine-needs-horseshoe-crab-blood/ Pristupljeno 12. srpnja 2020.
- ↑ Bez ovih rakova ne bismo znali jesu li nam lijekovi sigurni ili ne. Nažalost, populacija im je sve manja. 8. srpnja 2020.. https://www.telegram.hr/zivot/bez-ovih-rakova-ne-bismo-znali-jesu-li-nam-lijekovi-sigurni-ili-ne-nazalost-populacija-im-je-sve-manja/ Pristupljeno 12. srpnja 2020.