More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Izgubljeni komet'''-->[[ | <!--'''Izgubljeni komet'''-->[[Datoteka:CometBiela.jpg|thumb|right| [[Bielin komet]] viđen je u dva komada 1846. i nije više nikad uočen od 1852. godine.]] | ||
'''Izgubljeni komet''' je [[komet]] prethodno otkriven, ali je izgubljen odnosno nije uočen u svom najnedavnijem [[perihel]]nom prolazu. Općenito je to jer nema dovoljno podataka za pouzdano izračunati kometovu orbitu i predvidjeti mu položaj. Oznaka "D/" daje se periodičnom kometu koji više ne postoji ili se misli da je iščeznuo.<ref name=designation>{{ | '''Izgubljeni komet''' je [[komet]] prethodno otkriven, ali je izgubljen odnosno nije uočen u svom najnedavnijem [[perihel]]nom prolazu. Općenito je to jer nema dovoljno podataka za pouzdano izračunati kometovu orbitu i predvidjeti mu položaj. Oznaka "D/" daje se periodičnom kometu koji više ne postoji ili se misli da je iščeznuo.<ref name=designation>{{Citiranje weba | ||
|title=Cometary Designation System | |title=Cometary Designation System | ||
|url=http://www.minorplanetcenter.net/iau/lists/CometResolution.html | |url=http://www.minorplanetcenter.net/iau/lists/CometResolution.html | ||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
== Razlozi izgubljenosti == | == Razlozi izgubljenosti == | ||
[[ | [[Datoteka:5dbrorsen.jpg|thumb|left|[[5D/Brorsen]], koji se smatra nestalim nakon što je zadnji put uočen 1879. godine.]] | ||
Brojni su razlozi zašto kometi postanu izgubljeni. Kometne orbite mogu zbog utjecaja velikih planeta mogu [[perturbacija|perturbirati]]. Ovo uz negravitacijske sile može rezultirati u promjeni nadnevka perihela. U drugom slučaju međudjelovanje s planetama može pomaknuti kometovu orbitu predaleko od Zemlje da bi ju se moglo vidjeti ili ju čak izbaciti iz Sunčeva sustava, kao što se smatra da se dogodilo [[Lexellov komet|Lexellovu kometu]]. Poneki kometi povremeno planu te zbog te povećane sjajnosti ti intrinzično blijedi kometi postanu vidljivi, a prestankom tog buknuća budu izgubljeni. Kometi mogu ostati bez [[volatili|volatilnih materijala]] u jezgri. Na primjer, volatili iz jezgre ispare, komet se previše smanji, potamni, postane intertna gomila stijenja ili tucanika <ref>[http://www.sciam.com/article.cfm?id=if-comets-melt-why-do-the "If comets melt, why do they seem to last for long periods of time?"], ''Scientific American'', 16. studenoga 1998.</ref> pa [[ugašeni komet]] može podsjećati na asteroid ([[komet]]i i sudbina kometa). Ovo se možda zbilo s kometom [[5D/Brorsen]], za koji je Marsden smatrao da je vjerojatno "izblijedio iz postojanja" u kasnom 19. stoljeću.<ref name=kronk>Kronk, G. W.[http://cometography.com/pcomets/005d.html 5D/Brorsen], ''Cometography.com''</ref> | Brojni su razlozi zašto kometi postanu izgubljeni. Kometne orbite mogu zbog utjecaja velikih planeta mogu [[perturbacija|perturbirati]]. Ovo uz negravitacijske sile može rezultirati u promjeni nadnevka perihela. U drugom slučaju međudjelovanje s planetama može pomaknuti kometovu orbitu predaleko od Zemlje da bi ju se moglo vidjeti ili ju čak izbaciti iz Sunčeva sustava, kao što se smatra da se dogodilo [[Lexellov komet|Lexellovu kometu]]. Poneki kometi povremeno planu te zbog te povećane sjajnosti ti intrinzično blijedi kometi postanu vidljivi, a prestankom tog buknuća budu izgubljeni. Kometi mogu ostati bez [[volatili|volatilnih materijala]] u jezgri. Na primjer, volatili iz jezgre ispare, komet se previše smanji, potamni, postane intertna gomila stijenja ili tucanika <ref>[http://www.sciam.com/article.cfm?id=if-comets-melt-why-do-the "If comets melt, why do they seem to last for long periods of time?"], ''Scientific American'', 16. studenoga 1998.</ref> pa [[ugašeni komet]] može podsjećati na asteroid ([[komet]]i i sudbina kometa). Ovo se možda zbilo s kometom [[5D/Brorsen]], za koji je Marsden smatrao da je vjerojatno "izblijedio iz postojanja" u kasnom 19. stoljeću.<ref name=kronk>Kronk, G. W.[http://cometography.com/pcomets/005d.html 5D/Brorsen], ''Cometography.com''</ref> | ||
[[Image:Schwassmann-Wachmann3-B-HST.gif|thumb|Materijal otpada sa Sastavnice B kometa [[73P/Schwassmann–Wachmann]] koji je puknuo 1995. godine. Slika s [[svemirski teleskop Hubble|Hubblea]].]] | [[Image:Schwassmann-Wachmann3-B-HST.gif|thumb|Materijal otpada sa Sastavnice B kometa [[73P/Schwassmann–Wachmann]] koji je puknuo 1995. godine. Slika s [[svemirski teleskop Hubble|Hubblea]].]] | ||
Kometi se ponekad raspadnu tijekom prolaza u perihelu ili u inim točkama svoje orbite. Najpoznatiji je primjer Bielin komet, koji se [[raspad kometa|raspao]] u dvije sastavnice prije nego je nestao nakon svoje pojave 1852. godine. U suvremeno doba promatra se proces raspada kometa 73P/Schwassmann–Wachmann. | Kometi se ponekad raspadnu tijekom prolaza u perihelu ili u inim točkama svoje orbite. Najpoznatiji je primjer Bielin komet, koji se [[raspad kometa|raspao]] u dvije sastavnice prije nego je nestao nakon svoje pojave 1852. godine. U suvremeno doba promatra se proces raspada kometa 73P/Schwassmann–Wachmann. | ||
Povremeno otkriće nekog objekta pokaže se da je ponovno otkriće nekad izgubljenog objekta. To se postiže izračunavanjem orbite i pogađanjem izračunata položaja s prije zabilježenim položajima. Kod kometa ovo je otežano. Primjerice komet [[177P/Barnard]] (također '''P/2006 M3''') koji je otkrio 24. lipnja 1889. [[Edward Emerson Barnard]], ponovo je otkriven nakon 116 godina, 2006. godine.<ref name=re-discovery>{{ | Povremeno otkriće nekog objekta pokaže se da je ponovno otkriće nekad izgubljenog objekta. To se postiže izračunavanjem orbite i pogađanjem izračunata položaja s prije zabilježenim položajima. Kod kometa ovo je otežano. Primjerice komet [[177P/Barnard]] (također '''P/2006 M3''') koji je otkrio 24. lipnja 1889. [[Edward Emerson Barnard]], ponovo je otkriven nakon 116 godina, 2006. godine.<ref name=re-discovery>{{Citiranje weba|author=Naoyuki Kurita|publisher=Stellar Scenes|title=Comet Barnard 2 on Aug 4, 2006|url=http://www.ne.jp/asahi/stellar/scenes/comet_e/barnard2_060804.htm|accessdate=1. rujna 2006.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930224943/http://www.ne.jp/asahi/stellar/scenes/comet_e/barnard2_060804.htm|archivedate=30. rujna 2007.}}</ref> 19. srpnja 200. došao je do 0,36 astronomskih jedinica od Zemlje.<ref name> | ||
{{ | {{Citiranje weba | ||
|publisher=Kazuo Kinoshita | |publisher=Kazuo Kinoshita | ||
|date=18. studenoga 2006. | |date=18. studenoga 2006. | ||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
}}</ref> | }}</ref> | ||
Kometi mogu nestati ali ih se ne smije smatrati izgubljenima, jer može se dogoditi da im možemo povratak stoljećima ili čak tisućama godina. [[Komet Hale-Bopp]] bio je vidljiv golim okom nakon što je 1997. došao blizu. <ref name="Kidger2004">{{cite journal | language= engleski| last = Kidger| first = M.R. | last2 = Hurst | first2 = G | last3 = James | first3 = N. | date=2004 | journal = Earth, Moon, and Planets | volume = 78 | issue=1–3 | pages = 169–177 | title = The Visual Light Curve Of C/1995 O1 (Hale–Bopp) From Discovery To Late 1997 | url = http://www.springerlink.com/content/h72381014307x661/ | doi=10.1023/A:1006228113533|bibcode = 1997EM&P...78..169K }}</ref> Očekuje se da će biti vidljiv velikim teleskopima do 2020., dokad će se približiti prividnoj magnitudi od 30.<ref>{{ | Kometi mogu nestati ali ih se ne smije smatrati izgubljenima, jer može se dogoditi da im možemo povratak stoljećima ili čak tisućama godina. [[Komet Hale-Bopp]] bio je vidljiv golim okom nakon što je 1997. došao blizu. <ref name="Kidger2004">{{cite journal | language= engleski| last = Kidger| first = M.R. | last2 = Hurst | first2 = G | last3 = James | first3 = N. | date=2004 | journal = Earth, Moon, and Planets | volume = 78 | issue=1–3 | pages = 169–177 | title = The Visual Light Curve Of C/1995 O1 (Hale–Bopp) From Discovery To Late 1997 | url = http://www.springerlink.com/content/h72381014307x661/ | doi=10.1023/A:1006228113533|bibcode = 1997EM&P...78..169K }}</ref> Očekuje se da će biti vidljiv velikim teleskopima do 2020., dokad će se približiti prividnoj magnitudi od 30.<ref>{{Citiranje weba | url = http://www.eso.org/public/events/astro-evt/hale-bopp/comet-hale-bopp-summary-feb07-97-rw.html | title = Comet Hale–Bopp (February 7, 1997) | language = engleski | accessdate = 1. studenoga 2008. | last = West | first = Richard M. | authorlink = Richard Martin West | date = 7. veljače 1997. | publisher = Europski južni opsevatorij | archiveurl = https://www.webcitation.org/615QsEB12?url=http://www.eso.org/public/events/astro-evt/hale-bopp/comet-hale-bopp-summary-feb07-97-rw.html | archivedate = 20. kolovoza 2011. }}</ref> | ||
Komete se obično promatra pri periodičnom povratku. Ako se ne vrate, ponekad ih se opet pronađe, a ponekad se raspadnu u komade. Ove se komade može dalje promatrati, a komet se više ne očekuje da će se vratiti. Ponekad komet se ne smatra izgubljenim sve dok se ne pojavi u predviđeno vrijeme. Može se dogoditi da komet udari u neki drugi objekt, poput [[komet Shoemaker–Levy 9|kometa Shoemaker–Levy 9]], koji je udario u [[Jupiter]] 1994. godine. | Komete se obično promatra pri periodičnom povratku. Ako se ne vrate, ponekad ih se opet pronađe, a ponekad se raspadnu u komade. Ove se komade može dalje promatrati, a komet se više ne očekuje da će se vratiti. Ponekad komet se ne smatra izgubljenim sve dok se ne pojavi u predviđeno vrijeme. Može se dogoditi da komet udari u neki drugi objekt, poput [[komet Shoemaker–Levy 9|kometa Shoemaker–Levy 9]], koji je udario u [[Jupiter]] 1994. godine. | ||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
{{ | {{Infookvir kometi}} | ||
[[Kategorija:Kometi]] | [[Kategorija:Kometi]] | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 14:34
Izgubljeni komet je komet prethodno otkriven, ali je izgubljen odnosno nije uočen u svom najnedavnijem perihelnom prolazu. Općenito je to jer nema dovoljno podataka za pouzdano izračunati kometovu orbitu i predvidjeti mu položaj. Oznaka "D/" daje se periodičnom kometu koji više ne postoji ili se misli da je iščeznuo.[1]
Izgubljene komete može se usporediti s izgubljenim asteroidima, premda izračunavanje orbita kometa razlikuje se zbog negravitacijskih sila koje pogađaju komete, poput izbijanje mlazeva plina iz kometove jezgre. Neki su se astronomi specijalizirali za ovo područje, poput Briana G. Marsedna koji je uspješno predvidio da će se 1992. vratiti nekad izgubljeni periodički komet Swift-Tuttle.
Razlozi izgubljenosti
Brojni su razlozi zašto kometi postanu izgubljeni. Kometne orbite mogu zbog utjecaja velikih planeta mogu perturbirati. Ovo uz negravitacijske sile može rezultirati u promjeni nadnevka perihela. U drugom slučaju međudjelovanje s planetama može pomaknuti kometovu orbitu predaleko od Zemlje da bi ju se moglo vidjeti ili ju čak izbaciti iz Sunčeva sustava, kao što se smatra da se dogodilo Lexellovu kometu. Poneki kometi povremeno planu te zbog te povećane sjajnosti ti intrinzično blijedi kometi postanu vidljivi, a prestankom tog buknuća budu izgubljeni. Kometi mogu ostati bez volatilnih materijala u jezgri. Na primjer, volatili iz jezgre ispare, komet se previše smanji, potamni, postane intertna gomila stijenja ili tucanika [2] pa ugašeni komet može podsjećati na asteroid (kometi i sudbina kometa). Ovo se možda zbilo s kometom 5D/Brorsen, za koji je Marsden smatrao da je vjerojatno "izblijedio iz postojanja" u kasnom 19. stoljeću.[3]
Kometi se ponekad raspadnu tijekom prolaza u perihelu ili u inim točkama svoje orbite. Najpoznatiji je primjer Bielin komet, koji se raspao u dvije sastavnice prije nego je nestao nakon svoje pojave 1852. godine. U suvremeno doba promatra se proces raspada kometa 73P/Schwassmann–Wachmann. Povremeno otkriće nekog objekta pokaže se da je ponovno otkriće nekad izgubljenog objekta. To se postiže izračunavanjem orbite i pogađanjem izračunata položaja s prije zabilježenim položajima. Kod kometa ovo je otežano. Primjerice komet 177P/Barnard (također P/2006 M3) koji je otkrio 24. lipnja 1889. Edward Emerson Barnard, ponovo je otkriven nakon 116 godina, 2006. godine.[4] 19. srpnja 200. došao je do 0,36 astronomskih jedinica od Zemlje.[5]
Kometi mogu nestati ali ih se ne smije smatrati izgubljenima, jer može se dogoditi da im možemo povratak stoljećima ili čak tisućama godina. Komet Hale-Bopp bio je vidljiv golim okom nakon što je 1997. došao blizu. [6] Očekuje se da će biti vidljiv velikim teleskopima do 2020., dokad će se približiti prividnoj magnitudi od 30.[7]
Komete se obično promatra pri periodičnom povratku. Ako se ne vrate, ponekad ih se opet pronađe, a ponekad se raspadnu u komade. Ove se komade može dalje promatrati, a komet se više ne očekuje da će se vratiti. Ponekad komet se ne smatra izgubljenim sve dok se ne pojavi u predviđeno vrijeme. Može se dogoditi da komet udari u neki drugi objekt, poput kometa Shoemaker–Levy 9, koji je udario u Jupiter 1994. godine.
Vidi
Izvori
- ↑ "Cometary Designation System". Centar za male planete. http://www.minorplanetcenter.net/iau/lists/CometResolution.html Pristupljeno 17. lipnja 2015.
- ↑ "If comets melt, why do they seem to last for long periods of time?", Scientific American, 16. studenoga 1998.
- ↑ Kronk, G. W.5D/Brorsen, Cometography.com
- ↑ Naoyuki Kurita. "Comet Barnard 2 on Aug 4, 2006". Stellar Scenes. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. rujna 2007.. http://www.ne.jp/asahi/stellar/scenes/comet_e/barnard2_060804.htm Pristupljeno 1. rujna 2006.
- ↑ "177P/Barnard". Kazuo Kinoshita. 18. studenoga 2006.. http://jcometobs.web.fc2.com/pcmtn/0177p.htm Pristupljeno 6. siječnja 2007.
- ↑ Kidger, M.R.; Hurst, G; James, N. (2004). "The Visual Light Curve Of C/1995 O1 (Hale–Bopp) From Discovery To Late 1997" (engl.). Earth, Moon, and Planets 78 (1–3): 169–177. Bibcode 1997EM&P...78..169K. doi:10.1023/A:1006228113533. http://www.springerlink.com/content/h72381014307x661/
- ↑ West, Richard M. (7. veljače 1997.). "Comet Hale–Bopp (February 7, 1997)" (engl.). Europski južni opsevatorij. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. kolovoza 2011.. http://www.eso.org/public/events/astro-evt/hale-bopp/comet-hale-bopp-summary-feb07-97-rw.html Pristupljeno 1. studenoga 2008.