Blagdan: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 09:35

Blagdani su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama. Po državnim odredbama to su neradni dani za koje radnici imaju pravo na naknadu plaće, a mogu biti svjetovnoga karaktera ili su preuzeti iz crkvenoga kalendara. Prema crkvenom zakonu postoje zapovjedni blagdani (sve nedjelje i drugi najvažniji blagdani uz sadržaj vjere i štovanje svetaca) u kojima je zabranjen težački rad, te postoje i drugi neobvezni blagdani kroz godinu. U najvažnije vjerske blagdane spadaju: Uskrs i Božić (kršćanski), Jom Kipur i Roš hašana (židovski), Kurban-bajram (muslimanski).

Sadržaj hrvatskih narodnih svetkovina, izvorno obredni, kristijanizirao se tijekom vremena i prilagodio danima kršćanskih blagdana. Pritom su preživjeli neki elementi svojstveni pretkršćanskoj euroazijskoj poljodjelskoj kulturi. To su u prvom redu radnje za izazivanje plodnosti, dobar urod usjeva i uzgoja stoke, kao i za sreću i blagostanje obitelji: npr. kićenje bunara na Cvjetnicu; krjesovi te šaranje jaja na Uskrs; ophodi dječaka na dan Sv. Jurja (jurjaši), djevojaka na Prvi svibanj (filipovčice) i Duhove (ljelje ili kraljice), djece na Spasovo (križari); krjesovi i ophod djevojaka (ladarice) na Ivanje i dr.; posebice Badnjak kao prilika za odavanje počasti precima, odnosno kao priprema za buduću agrarnu godinu.

Izvori

Proleksis enciklopedija Blagdani
Jezični savjeti Blagdan / praznik

Povezani članci

Praznik

Inačica od 15. rujan 2021. u 02:10 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 09:35 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Blagdan'''-->~~'''Blagdani''' su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama. Po državnim odredbama to su neradni dani za koje radnici imaju pravo na naknadu plaće, a mogu biti svjetovnoga karaktera ili su preuzeti iz crkvenoga kalendara. Prema crkvenom zakonu postoje zapovjedni blagdani (sve nedjelje i drugi najvažniji blagdani uz sadržaj vjere i štovanje svetaca) u kojima je zabranjen težački rad, te postoje i drugi neobvezni blagdani kroz godinu. U najvažnije vjerske blagdane spadaju: [[Uskrs]] i [[Božić]] (kršćanski), [[Jom Kipur]] i [[Roš hašana]] (židovski), [[Kurban-bajram]] (muslimanski).		'''Blagdani''' su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama. Po državnim odredbama to su neradni dani za koje radnici imaju pravo na naknadu plaće, a mogu biti svjetovnoga karaktera ili su preuzeti iz crkvenoga kalendara. Prema crkvenom zakonu postoje zapovjedni blagdani (sve nedjelje i drugi najvažniji blagdani uz sadržaj vjere i štovanje svetaca) u kojima je zabranjen težački rad, te postoje i drugi neobvezni blagdani kroz godinu. U najvažnije vjerske blagdane spadaju: [[Uskrs]] i [[Božić]] (kršćanski), [[Jom Kipur]] i [[Roš hašana]] (židovski), [[Kurban-bajram]] (muslimanski).

	Sadržaj [[hrvat]]skih [[narod]]nih svetkovina, izvorno obredni, [[pokrštenje Hrvata\|kristijanizirao]] se tijekom vremena i prilagodio danima kršćanskih blagdana. Pritom su preživjeli neki elementi svojstveni pretkršćanskoj euroazijskoj poljodjelskoj kulturi. To su u prvom redu radnje za izazivanje plodnosti, dobar urod usjeva i uzgoja stoke, kao i za sreću i blagostanje obitelji: npr. kićenje bunara na [[cvjetnica\|Cvjetnicu]]; krjesovi te šaranje jaja na Uskrs; ophodi dječaka na dan [[sveti Juraj\|Sv. Jurja]] (jurjaši), djevojaka na [[sveti Josip\|Prvi svibanj]] (filipovčice) i [[duhovi\|Duhove]] (ljelje ili kraljice), djece na [[Spasovo]] (križari); krjesovi i ophod djevojaka ([[Ladarice (običaj)\|ladarice]]) na [[sveti Ivan Krstitelj\|Ivanje]] i dr.; posebice [[Badnjak]] kao prilika za odavanje počasti precima, odnosno kao priprema za buduću agrarnu godinu.		Sadržaj [[hrvat]]skih [[narod]]nih svetkovina, izvorno obredni, [[pokrštenje Hrvata\|kristijanizirao]] se tijekom vremena i prilagodio danima kršćanskih blagdana. Pritom su preživjeli neki elementi svojstveni pretkršćanskoj euroazijskoj poljodjelskoj kulturi. To su u prvom redu radnje za izazivanje plodnosti, dobar urod usjeva i uzgoja stoke, kao i za sreću i blagostanje obitelji: npr. kićenje bunara na [[cvjetnica\|Cvjetnicu]]; krjesovi te šaranje jaja na Uskrs; ophodi dječaka na dan [[sveti Juraj\|Sv. Jurja]] (jurjaši), djevojaka na [[sveti Josip\|Prvi svibanj]] (filipovčice) i [[duhovi\|Duhove]] (ljelje ili kraljice), djece na [[Spasovo]] (križari); krjesovi i ophod djevojaka ([[Ladarice (običaj)\|ladarice]]) na [[sveti Ivan Krstitelj\|Ivanje]] i dr.; posebice [[Badnjak]] kao prilika za odavanje počasti precima, odnosno kao priprema za buduću agrarnu godinu.