Razlika između inačica stranice »Blagajska ploča«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Blagajska ploča''' je povijesni spomenik Hrvata u Hercegovini. Datira iz 12. stoljeća. Na kamenoj ploči uklesan je tekst na hrvatskoj ćirilici. Jedan je najstarijih srednjovjekovnih natpisa pisanih hrvatskom ćirilicom - bosančicom. Tekst na ploči govori o izgradnji rimokatoličke [[crkva sv. Kuzme i Damjana u Blagaju na Buni|crkve sv. Kuzme i Damjana]] u [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaju]] na Buni, dovršenoj i posvećenoj [[1194.]] godine. Ploča je bila ugrađena iznad ulaznih vrata u crkvu, ili u samoj crkvi. Jedan je od najstarijih spomenika rane srednjovjekovne pismenosti Hrvata u Hercegovini uz [[Humačka ploča|Humačku ploču]]. Blagajska ploča otkrivena je pedesetih godina 20. stoljeća. Prvi dio otkriven je posve slučajno u grobnici Kate Boras na katoličkom groblju u Blagaju 1955. godine. Povjesničar [[Ljubomir Stojanović]] je natpis objavio u znanstvenoj literaturi. Nađeni komad sadržavao je napis gdje stoji da je neki župan zidao crkvu u [[Podgrađe (Mostar, BiH)|Podgrađu]] na svom imanju u vrijeme slavnoga Nemanje. Stojanović nije donio faksimil niti potanko raščlanio vrelo, niti objasnio ktitora ni patrona crkve, niti pokušao definirati mjesto gdje je prvobitno bio fragment s natpisom. Ali, Stojanovićeva je zasluga što su poslije znanstveni djelatnici Zemaljskog muzeja BiH pretražili zemljište oko spomenutoga groba radi pronalaska eventualno drugoga dijela razbijene ploče s natpisom. Na poduzetom probnom iskopavanju na mjestu nalaza ploče, u istom grobu pronašli su dvije ovalno izrađene ploče. Vlasnik groba rekao im je da su ti fragmenti ploče i ploča s natpisom ovamo doneseni iz blagajskoga Podgrađa, s lokaliteta Vrači. Nalaz je pomogao u istraživanju crkve sv. Kuzme i Damjana. Većina manjih nalaza s ovog lokaliteta smještena je u [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]] u Mostaru.<ref name="donjahercegovina">[https://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/moja-kamena-knjiga-srednjovjekovni-natpis-iz-blagaja-kod-mostara Hercegovina.info] donjahercegovina.ba; ''Moja kamena knjiga: Srednjovjekovni natpis iz Blagaja kod Mostara '' (pristupljeno 14. travnja 2018.)</ref> | |||
Marko Vego je utvdio da je svaki red natpisa mogao imati 30 do 32 slova, te uz ostale činjenice, ovako rekonstruirao natpis: <ref name="donjahercegovina"/> | Marko Vego je utvdio da je svaki red natpisa mogao imati 30 do 32 slova, te uz ostale činjenice, ovako rekonstruirao natpis: <ref name="donjahercegovina"/> | ||
Trenutačna izmjena od 09:32, 29. travnja 2022.
Blagajska ploča je povijesni spomenik Hrvata u Hercegovini. Datira iz 12. stoljeća. Na kamenoj ploči uklesan je tekst na hrvatskoj ćirilici. Jedan je najstarijih srednjovjekovnih natpisa pisanih hrvatskom ćirilicom - bosančicom. Tekst na ploči govori o izgradnji rimokatoličke crkve sv. Kuzme i Damjana u Blagaju na Buni, dovršenoj i posvećenoj 1194. godine. Ploča je bila ugrađena iznad ulaznih vrata u crkvu, ili u samoj crkvi. Jedan je od najstarijih spomenika rane srednjovjekovne pismenosti Hrvata u Hercegovini uz Humačku ploču. Blagajska ploča otkrivena je pedesetih godina 20. stoljeća. Prvi dio otkriven je posve slučajno u grobnici Kate Boras na katoličkom groblju u Blagaju 1955. godine. Povjesničar Ljubomir Stojanović je natpis objavio u znanstvenoj literaturi. Nađeni komad sadržavao je napis gdje stoji da je neki župan zidao crkvu u Podgrađu na svom imanju u vrijeme slavnoga Nemanje. Stojanović nije donio faksimil niti potanko raščlanio vrelo, niti objasnio ktitora ni patrona crkve, niti pokušao definirati mjesto gdje je prvobitno bio fragment s natpisom. Ali, Stojanovićeva je zasluga što su poslije znanstveni djelatnici Zemaljskog muzeja BiH pretražili zemljište oko spomenutoga groba radi pronalaska eventualno drugoga dijela razbijene ploče s natpisom. Na poduzetom probnom iskopavanju na mjestu nalaza ploče, u istom grobu pronašli su dvije ovalno izrađene ploče. Vlasnik groba rekao im je da su ti fragmenti ploče i ploča s natpisom ovamo doneseni iz blagajskoga Podgrađa, s lokaliteta Vrači. Nalaz je pomogao u istraživanju crkve sv. Kuzme i Damjana. Većina manjih nalaza s ovog lokaliteta smještena je u Muzej Hercegovine u Mostaru.[1]
Marko Vego je utvdio da je svaki red natpisa mogao imati 30 do 32 slova, te uz ostale činjenice, ovako rekonstruirao natpis: [1]
VA IME OCA I SNA I SVETAGO DUHA JA ŽU
PAN MIROSLAV ZIDAH CRKVA SVETAG
O KOZME I DAMIJANA U SVOIH SELIJAH U D
NI VELNEGA ŽUPANA SLAVNAGO NEMANE.
Glavni nalaz, Blagajska ploča, danas se čuva u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Hercegovina.info donjahercegovina.ba; Moja kamena knjiga: Srednjovjekovni natpis iz Blagaja kod Mostara (pristupljeno 14. travnja 2018.)