Razlika između inačica stranice »Alaj«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Alaj''' ([[Turski jezik|tur.]] ''alay'', ''ālāi'', povorka, puk, mimohod) u vojno-feudalnoj strukturi [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]], postrojba jačine oko 1000 konjanika, [[Spahije|spahija]] — timarnika ili zaima, koji su za vojnu službu dobivali od države vojna [[Feud|lena]]: [[Timar|timare]] (spahiluke) ili zeamete. Lenska konjica svakog [[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaka]] novačila je normalno jedan alaj pod zapovjedništvom [[Alajbeg|alajbega]]. Alaji su se organizacijski dijelili na buljuke i imali su, obično, deset buljuka. Na poziv u rat, ljudstvo alaja prikupljalo se pod [[Zastava|barjak]] alajbega, koji ih je vodio nadležnom [[Beglerbeg|beglerbegu]]. | |||
== Literatura == | == Literatura == |
Trenutačna izmjena od 20:18, 28. travnja 2022.
Alaj (tur. alay, ālāi, povorka, puk, mimohod) u vojno-feudalnoj strukturi Osmanskog Carstva iz 16. stoljeća, postrojba jačine oko 1000 konjanika, spahija — timarnika ili zaima, koji su za vojnu službu dobivali od države vojna lena: timare (spahiluke) ili zeamete. Lenska konjica svakog sandžaka novačila je normalno jedan alaj pod zapovjedništvom alajbega. Alaji su se organizacijski dijelili na buljuke i imali su, obično, deset buljuka. Na poziv u rat, ljudstvo alaja prikupljalo se pod barjak alajbega, koji ih je vodio nadležnom beglerbegu.
Literatura
- ”Alaj”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 79.