Razlika između inačica stranice »Al-Hudaida«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Al-Hudaida'''-->{{Infookvir naselje
{{Infookvir naselje
| ime =Al-Hudaida
| ime =Al-Hudaida
| ime_genitiv =Al-Hudaide
| ime_genitiv =Al-Hudaide
Redak 102: Redak 102:
Grad leži na obalama [[Crveno more|Crvenog mora]], važna je pomorska luka, koja se razvila sredinom [[19. stoljeće|19. st.]] za [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] kao središte za izvoz [[Kava|kave]], [[Pamuk|pamuka]], [[Datulja|datulja]], i živpotinjskih koža iz unutrašnjosti Jemena.
Grad leži na obalama [[Crveno more|Crvenog mora]], važna je pomorska luka, koja se razvila sredinom [[19. stoljeće|19. st.]] za [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] kao središte za izvoz [[Kava|kave]], [[Pamuk|pamuka]], [[Datulja|datulja]], i živpotinjskih koža iz unutrašnjosti Jemena.


[[1914.]] godine za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Njemačko Carstvo|njemačke]] snage pod vodstvom [[Bojnik|bojnika]] [[Barun|freiherra]] Othmara von Stotzingena uspjele su instalirati radio postaju u Al-Hudaidi, koja je korištena u vrijeme Arapske pobune (1916.-1918.) kao komunikacijska postaja za vezu s [[Istanbul|Istanbulom]]  i [[Njemačka istočna Afrika|Njemačkom istočnom Afrikom]]. Iz nje su se emitirale propagandne emisije namjenjene [[Sudan|Sudanu]], [[Somalija|Somaliji]] i [[Etiopija|Abesiniji]].<ref>{{cite book |last = Waugh | first = Sir Telford | authorlink = | coauthors =  | year = 1937 | title=Royal Central Asian Journal Volume XXIV part II |publisher= |isbn= | location =  | id = | pages= 313 }}translating the German account given in the German journal, ''Orient Rundschau'' {{eng oznaka}}</ref>
[[1914.]] godine za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Njemačko Carstvo|njemačke]] snage pod vodstvom [[Bojnik|bojnika]] [[Barun|freiherra]] Othmara von Stotzingena uspjele su instalirati radio postaju u Al-Hudaidi, koja je korištena u vrijeme Arapske pobune (1916.-1918.) kao komunikacijska postaja za vezu s [[Istanbul|Istanbulom]]  i [[Njemačka istočna Afrika|Njemačkom istočnom Afrikom]]. Iz nje su se emitirale propagandne emisije namjenjene [[Sudan|Sudanu]], [[Somalija|Somaliji]] i [[Etiopija|Abesiniji]].<ref>{{Citiranje knjige |last = Waugh | first = Sir Telford | authorlink = | coauthors =  | year = 1937 | title=Royal Central Asian Journal Volume XXIV part II |publisher= |isbn= | location =  | id = | pages= 313 }}translating the German account given in the German journal, ''Orient Rundschau'' {{eng oznaka}}</ref>


Grad su nakratko zauzele trupe [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] tijekom Saudijsko-jemenskog rata [[1934.]] godine.
Grad su nakratko zauzele trupe [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] tijekom Saudijsko-jemenskog rata [[1934.]] godine.

Trenutačna izmjena od 19:27, 28. travnja 2022.

Al-Hudaida
الحديدة‎
Koordinate: 14°48′N 42°57′E / 14.8°N 42.95°E / 14.8; 42.95
Država Flag of Yemen.svg Jemen
Stanovništvo (2004)
 - Grad 402.560
Zemljovid
Al-Hudaida na karti Jemen
Al-Hudaida
Al-Hudaida

Al-Hudaida (arap. الحديدة) je četvrti grad po veličini u Jemenu sa svojih 402.560 stanovnika.

Al-Hudaida je upravno središte istoimene muhafaze (pokrajine) Al-Hudaide. Grad je također poznat i pod imenom Hodeida.

Grad leži na obalama Crvenog mora, važna je pomorska luka, koja se razvila sredinom 19. st. za Osmanskog carstva kao središte za izvoz kave, pamuka, datulja, i živpotinjskih koža iz unutrašnjosti Jemena.

1914. godine za vrijeme Prvog svjetskog rata, njemačke snage pod vodstvom bojnika freiherra Othmara von Stotzingena uspjele su instalirati radio postaju u Al-Hudaidi, koja je korištena u vrijeme Arapske pobune (1916.-1918.) kao komunikacijska postaja za vezu s Istanbulom i Njemačkom istočnom Afrikom. Iz nje su se emitirale propagandne emisije namjenjene Sudanu, Somaliji i Abesiniji.[1]

Grad su nakratko zauzele trupe Saudijske Arabije tijekom Saudijsko-jemenskog rata 1934. godine.

Nakon katastrofalnog požara u siječnju 1961. godine, koji je uništio veliki dio grada, on je obnovljen, posebice lučki objekti uz pomoć Sovjetskog Saveza. Autocesta do glavnog grada Sane, dovršen je 1961. godine. Hudaida je bila sovjetska pomorska baza od početka 1970-ih do kraja 1980-ih.

Grad ima veliki broj značajnih povijesnih spomenika, osobito u starom dijelu grada Zabidu, koji se drži za jedan od najvažnijih islamskih centara u svijetu. Zabid nije velik, ali ima više od 100 starih džamija, u njemu se nalazi i islamsko (medresa) sveučilište (jednako staro kao i Kairski Al-Azhar).

Malajski pisac Abdullah bin Abdul Kadir posjetio je grad Al-Hudaidu za vrijeme svog hodočašća u Meku 1854. godine. Njega je impresioniralo to da su mnogi u to vrijeme žvakali listove etiopskog čaja - Kat, i da je to bio neka vrst narodnog običaja u to vrijeme. [2]

Izvori

  1. Waugh, Sir Telford (1937). Royal Central Asian Journal Volume XXIV part II. str. 313 translating the German account given in the German journal, Orient Rundschau (engl.)
  2. Ché- Ross, Raimy. MUNSHI ABDULLAH'S VOGAGE TO MECCA: A PRELIMINARY INTRODUCTION AND ANNOTATED TRANSLATION. Indonesia & the Malay World; srpanj 2000, Vol. 28 Issue 81, str. 196 (engl.)