Razlika između inačica stranice »ITER«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (brisanje nepotrebnog teksta)
m (file->datoteka)
 
Redak 1: Redak 1:
[[File:ITER participants.svg|thumb|34 zemlje sudjeluju u ITER projektu među kojima je i Hrvatska]]
[[Datoteka:ITER participants.svg|thumb|34 zemlje sudjeluju u ITER projektu među kojima je i Hrvatska]]


'''ITER''' ([[engleski]] '''International Thermonuclear Experimental Reactor''') je međunarodni istraživački i inženjerski projekt na polju [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]], koji trenutno gradi najveći svjetski i najnapredniji eksperimentalni [[tokamak]] [[fuzijski reaktor|nuklearni fuzijski reaktor]] u mjestu [[Cadarache]] na jugu [[Francuska|Francuske]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.efda.org/the_iter_project/index.htm |accessdate=12. listopada 2015. |title=EFDA |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060824071609/http://www.efda.org/the_iter_project/index.htm |archivedate=24. kolovoza 2006. }}</ref> Cilj ITER-a je napraviti prijelaz od eksperimentalnih studija iz [[plazma (fizika)|plazma]] fizike, do električnih elektrana punog proizvodnog kapaciteta, na [[fuzijski pogon]]. Projekt financira i vodi sedam članica: [[Europska unija]] (EU), [[Indija]], [[Japan]], [[Narodna Republika Kina]], [[Rusija]], [[Južna Koreja]] i [[SAD]]. EU dio sudjeluje sa 45% u troškovima, dok ostale članice daju po 9% doprinosa, svaka<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-11541383 BBC October 2010]</ref><ref>[http://fusionforenergy.europa.eu/understandingfusion/ourcontribution.aspx Fusion for Energy]</ref><ref>[http://cordis.europa.eu/fetch?CALLER=NEWSLINK_EN_C&RCN=24051&ACTION=D European Commission press release June 2005]</ref>  
'''ITER''' ([[engleski]] '''International Thermonuclear Experimental Reactor''') je međunarodni istraživački i inženjerski projekt na polju [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]], koji trenutno gradi najveći svjetski i najnapredniji eksperimentalni [[tokamak]] [[fuzijski reaktor|nuklearni fuzijski reaktor]] u mjestu [[Cadarache]] na jugu [[Francuska|Francuske]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.efda.org/the_iter_project/index.htm |accessdate=12. listopada 2015. |title=EFDA |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060824071609/http://www.efda.org/the_iter_project/index.htm |archivedate=24. kolovoza 2006. }}</ref> Cilj ITER-a je napraviti prijelaz od eksperimentalnih studija iz [[plazma (fizika)|plazma]] fizike, do električnih elektrana punog proizvodnog kapaciteta, na [[fuzijski pogon]]. Projekt financira i vodi sedam članica: [[Europska unija]] (EU), [[Indija]], [[Japan]], [[Narodna Republika Kina]], [[Rusija]], [[Južna Koreja]] i [[SAD]]. EU dio sudjeluje sa 45% u troškovima, dok ostale članice daju po 9% doprinosa, svaka<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-11541383 BBC October 2010]</ref><ref>[http://fusionforenergy.europa.eu/understandingfusion/ourcontribution.aspx Fusion for Energy]</ref><ref>[http://cordis.europa.eu/fetch?CALLER=NEWSLINK_EN_C&RCN=24051&ACTION=D European Commission press release June 2005]</ref>  

Trenutačna izmjena od 18:30, 28. travnja 2022.

34 zemlje sudjeluju u ITER projektu među kojima je i Hrvatska

ITER (engleski International Thermonuclear Experimental Reactor) je međunarodni istraživački i inženjerski projekt na polju nuklearne fuzije, koji trenutno gradi najveći svjetski i najnapredniji eksperimentalni tokamak nuklearni fuzijski reaktor u mjestu Cadarache na jugu Francuske.[1] Cilj ITER-a je napraviti prijelaz od eksperimentalnih studija iz plazma fizike, do električnih elektrana punog proizvodnog kapaciteta, na fuzijski pogon. Projekt financira i vodi sedam članica: Europska unija (EU), Indija, Japan, Narodna Republika Kina, Rusija, Južna Koreja i SAD. EU dio sudjeluje sa 45% u troškovima, dok ostale članice daju po 9% doprinosa, svaka[2][3][4]

Sam ITER fuzijski reaktor je dizajniran da proizvodi 500 megavata izlazne snage sa 50 megavata ulazne snage, odnosno da proizvede 10 puta više energije, nego što je potrošio.[5] Za ovaj reaktor se očekuje da pokaže princip dobivanja više energije iz fuzijskog procesa, nego što je u procesu utrošeno za pokretanje. Izgradnja postrojenja je počela 2007., a prva plazma se očekuje 2019.[6] Kada ITER proradi, postati će najveći eksperiment u fizici magnetnog zarobljavanja plazme, koji je u upotrebi, nadmašujući Joint European Torus. Prva komercijalna eksperimentalna fuzijska elektrana, nazvana DEMO, je predviđena da slijedi nakon projekta ITER, da donese energiju na komercijalno tržište.[7]

Gorivo

Goriva koja se koriste u ITER-u prerađivat će se u zatvorenom ciklusu.

Fuzijska reakcija u ITER Tokamaku pokreću se deuterijem i tritijem, dva izotopa vodika. ITER će biti prvi stroj za fuziju u potpunosti dizajniran za rad deuterij-tritij. Puštanje u pogon odvijat će se u tri faze: vodikova obrada, zatim deuterijska obrada i napokon puna deuterij-tritijeva. Planirano je da gorivo u reaktoru budu izotopi vodika deuterij i tricij, koji se međusobno sudaraju i stvaraju helij pri temparaturama od 108 °C.

[math]\displaystyle{ .^{2}_{1}H + .^{3}_{1}H \rightarrow .^{4}_{2}He + .^{1}_{0}n + 17,6 \mbox{ MeV} }[/math]

Kinetička energija je tako podijeljenja da neutroni dobivaju 14 MeV a helij 3,6 MeV. Ista reakcija se koristi kod nuklearnog oružja. Pošto je vrlo teško kontrolirati oslobađanje neutrona (dio odlazi na stvaranje novog tricija u reaktoru, a ostatak se taloži na zidovima reaktora praveći radioaktove supstance), predložena je uporaba helija-3. Vodik postoji u neograničenim količinama, za razliku od helija-3 koji se teško pronalazi na Zemlji. [8]

Izvori

  1. ↑ EFDA. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. kolovoza 2006.. http://www.efda.org/the_iter_project/index.htm Pristupljeno 12. listopada 2015. 
  2. ↑ BBC October 2010
  3. ↑ Fusion for Energy
  4. ↑ European Commission press release June 2005
  5. ↑ "Key component contract for Iter fusion reactor". BBC NEWS. 14. listopada 2010.. http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-11541383 Pristupljeno 20. listopada 2010. 
  6. ↑ BBC News: Deal finalised on fusion reactor
  7. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2012.. http://www.iter.org/proj/iterandbeyond Pristupljeno 12. listopada 2015. 
  8. ↑ ExplainingTheFuture.com


P physics.png Nedovršeni članak ITER koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.


Nuvola apps cache.png Nedovršeni članak ITER koji govori o energetici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=ITER&oldid=488900"