Razlika između inačica stranice »Akacijeva šizma«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Akacijeva šizma'''-->'''Akacijeva [[Šizma|šizma]]''' je prvi veliki raskol između Istočne i Zapadne kršćanske crkve, a trajao je trideset i pet godina, od 484. do 519. Nazvana je po [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarhu]] [[Istanbul|Konstantinopola]] [[Akacije|Akaciju]].  
'''Akacijeva [[Šizma|šizma]]''' je prvi veliki raskol između Istočne i Zapadne kršćanske crkve, a trajao je trideset i pet godina, od 484. do 519. Nazvana je po [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarhu]] [[Istanbul|Konstantinopola]] [[Akacije|Akaciju]].  
==Pozadina==
==Pozadina==
Posljedica je u odstupanju lidera Istočnog kršćanstva patrijarha Akacija od [[Kalcedonsko vjerovanje|Kalcedonskog vjerovanja]] i neuspjelog pokušaja Bizantskog [[Zenon, bizantski car|cara Zenona]] u pomirenja dviju Crkava izdavanjem ukaza [[Henotikonski edikt|Henotikona]] 482. godine kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" Nicejsko-Kalcedonsko vjerovanje sa [[Miafizitizam|miafizistvom]], koje je sve više uzimalo maha u istočnim Bizantskim provincijama.
Posljedica je u odstupanju lidera Istočnog kršćanstva patrijarha Akacija od [[Kalcedonsko vjerovanje|Kalcedonskog vjerovanja]] i neuspjelog pokušaja Bizantskog [[Zenon, bizantski car|cara Zenona]] u pomirenja dviju Crkava izdavanjem ukaza [[Henotikonski edikt|Henotikona]] 482. godine kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" Nicejsko-Kalcedonsko vjerovanje sa [[Miafizitizam|miafizistvom]], koje je sve više uzimalo maha u istočnim Bizantskim provincijama.

Trenutačna izmjena od 16:53, 28. travnja 2022.

Akacijeva šizma je prvi veliki raskol između Istočne i Zapadne kršćanske crkve, a trajao je trideset i pet godina, od 484. do 519. Nazvana je po patrijarhu Konstantinopola Akaciju.

Pozadina

Posljedica je u odstupanju lidera Istočnog kršćanstva patrijarha Akacija od Kalcedonskog vjerovanja i neuspjelog pokušaja Bizantskog cara Zenona u pomirenja dviju Crkava izdavanjem ukaza Henotikona 482. godine kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" Nicejsko-Kalcedonsko vjerovanje sa miafizistvom, koje je sve više uzimalo maha u istočnim Bizantskim provincijama.

Papa Simplicije, koji nije bio konzultiran, taj Akt nikada nije prihvatio, smatrajući ga izdajom odluka Kalcedonskog sabora i podilaženjem hereticima. Njegov nasljednik papa Feliks III. je, pak, nakon bezuspješnih pokušaja da promijeni odluku cara Zenona, godine 484. donio ukaz o ekskomuniciranju konstantinopolskog patrijarha Akacija, a također je svrgnut i Petar Mongus, miafizitski patrijarh Aleksandrije. Ni car Zenon ni izopćeni patrijarsi tu odluku nisu priznali, te je tako stvorena Akacijeva šizma, prvi veliki raskol između Zapadnog i Istočnog kršćanstva koji će biti formalno okončan za vrijeme pontifikata pape Hormizde 28. ožujka 519. godine.

Vanjske poveznice

Izvori