Razlika između inačica stranice »Akacijeva šizma«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Akacijeva [[Šizma|šizma]]''' je prvi veliki raskol između Istočne i Zapadne kršćanske crkve, a trajao je trideset i pet godina, od 484. do 519. Nazvana je po [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarhu]] [[Istanbul|Konstantinopola]] [[Akacije|Akaciju]]. | |||
==Pozadina== | ==Pozadina== | ||
Posljedica je u odstupanju lidera Istočnog kršćanstva patrijarha Akacija od [[Kalcedonsko vjerovanje|Kalcedonskog vjerovanja]] i neuspjelog pokušaja Bizantskog [[Zenon, bizantski car|cara Zenona]] u pomirenja dviju Crkava izdavanjem ukaza [[Henotikonski edikt|Henotikona]] 482. godine kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" Nicejsko-Kalcedonsko vjerovanje sa [[Miafizitizam|miafizistvom]], koje je sve više uzimalo maha u istočnim Bizantskim provincijama. | Posljedica je u odstupanju lidera Istočnog kršćanstva patrijarha Akacija od [[Kalcedonsko vjerovanje|Kalcedonskog vjerovanja]] i neuspjelog pokušaja Bizantskog [[Zenon, bizantski car|cara Zenona]] u pomirenja dviju Crkava izdavanjem ukaza [[Henotikonski edikt|Henotikona]] 482. godine kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" Nicejsko-Kalcedonsko vjerovanje sa [[Miafizitizam|miafizistvom]], koje je sve više uzimalo maha u istočnim Bizantskim provincijama. |
Trenutačna izmjena od 16:53, 28. travnja 2022.
Akacijeva šizma je prvi veliki raskol između Istočne i Zapadne kršćanske crkve, a trajao je trideset i pet godina, od 484. do 519. Nazvana je po patrijarhu Konstantinopola Akaciju.
Pozadina
Posljedica je u odstupanju lidera Istočnog kršćanstva patrijarha Akacija od Kalcedonskog vjerovanja i neuspjelog pokušaja Bizantskog cara Zenona u pomirenja dviju Crkava izdavanjem ukaza Henotikona 482. godine kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" Nicejsko-Kalcedonsko vjerovanje sa miafizistvom, koje je sve više uzimalo maha u istočnim Bizantskim provincijama.
Papa Simplicije, koji nije bio konzultiran, taj Akt nikada nije prihvatio, smatrajući ga izdajom odluka Kalcedonskog sabora i podilaženjem hereticima. Njegov nasljednik papa Feliks III. je, pak, nakon bezuspješnih pokušaja da promijeni odluku cara Zenona, godine 484. donio ukaz o ekskomuniciranju konstantinopolskog patrijarha Akacija, a također je svrgnut i Petar Mongus, miafizitski patrijarh Aleksandrije. Ni car Zenon ni izopćeni patrijarsi tu odluku nisu priznali, te je tako stvorena Akacijeva šizma, prvi veliki raskol između Zapadnog i Istočnog kršćanstva koji će biti formalno okončan za vrijeme pontifikata pape Hormizde 28. ožujka 519. godine.
Vanjske poveznice
Izvori
- Henoticon, engleski, Catholic Encyclopedia