Razlika između inačica stranice »Gypsy jazz«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (engl > Eng oznaka)
m (file->datoteka)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Gypsy jazz'''-->{{POKAŽINASLOV:''Gypsy jazz''}}
<!--'''Gypsy jazz'''-->{{POKAŽINASLOV:''Gypsy jazz''}}
[[File:Django Reinhardt (Gottlieb 07301).jpg|mini|Django Reinhardt (oko 1946.)]]
[[Datoteka:Django Reinhardt (Gottlieb 07301).jpg|mini|Django Reinhardt (oko 1946.)]]
'''''Gypsy jazz''''' – poznat i kao ''gypsy [[swing]]'' ili ''hot club jazz'' – je stil [[jazz]]a za koji se često kaže da ga je [[1930-ih]] godina započeo gitarist [[Django Reinhardt|Jean "Django" Reinhardt]].<ref>Dregni, Michael (2008). ''Gypsy Jazz: In Search of Django Reinhardt and the Soul of Gypsy Swing''. Oxford University Press, str. 10–13. {{ISBN|978-0-19-531192-1}}</ref> Korijene ima pretežno u [[Francuska|Francuskoj]] pa je stoga čak i u izvorima na [[Engleski|engleskom jeziku]] poznat i po svom francuskom imenu ''jazz manouche'' ili alternativno ''manouche jazz''.<ref>http://www.jazzpartout.com/jazzmanouche/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150815134746/http://jazzpartout.com/jazzmanouche/ |date=15. kolovoza 2015. }} Jazz Partout.com – Jazz manouche {{Eng oznaka}}</ref> Neki moderni [[Rječnik|rječnici]] preporučuju izbjegavanje riječi "gypsy" zbog njene previše česte uporabe u pogrdnom smislu,<ref>''The new Partridge dictionary of slang and unconventional English'' (Reprint. ed.). London [u.a.]: Routledge. 2007. str. 943. {{ISBN|0415259371}}.</ref><ref>''Merriam-Webster's pocket guide to English usage''. Springfield, MA: Merriam-Webster. 1998. str. 178. {{ISBN|0877795142}}.</ref><ref>Garner, Bryan A. (2009). Garner's modern American usage (3rd ed.). New York: Oxford University Press, str. 405. {{ISBN|0195382757}}.</ref><ref>Baskin, [by] H.E. Wedeck with the assistance of Wade. ''Dictionary of gypsy life and lore''. New York: Philosophical Library. {{ISBN|0806529857}}.</ref><ref>Garner, Bryan A. ''A dictionary of modern legal usage'' (3rd ed.). New York: Oxford University Press, str. 400. {{ISBN|0195384202}}.</ref><ref>''Dictionary of race, ethnicity and culture'' (1. publ., [Nachdr.]. ed.). London: Sage. 2002., str. 291. {{ISBN|0761969004}}.</ref> ali istovremeno ne navode nikakve ograde u pogledu korištenja pojma "gypsy jazz".<ref>Randel, edited by Don Michael (2003). ''The Harvard dictionary of music'' (4th ed.). Cambridge, Mass. [u.a.]: Belknap Press of Harvard University Press, str. 373. {{ISBN|0674011635}}.</ref><ref>Brownstone, David; Franck, Irene (1991). ''20th century culture: a dictionary of the arts and literature of our time'' (1st ed.). New York: Prentice Hall, str. 304. {{ISBN|0132105195}}.</ref><ref>Taylor, Donald Kenrick ; with the assistance of Gillian (1998). ''Historical dictionary of the gypsies (Romanies)''. Lanham, Md.: Scarecrow Press, str. 210. {{ISBN|0810834448}}</ref>
'''''Gypsy jazz''''' – poznat i kao ''gypsy [[swing]]'' ili ''hot club jazz'' – je stil [[jazz]]a za koji se često kaže da ga je [[1930-ih]] godina započeo gitarist [[Django Reinhardt|Jean "Django" Reinhardt]].<ref>Dregni, Michael (2008). ''Gypsy Jazz: In Search of Django Reinhardt and the Soul of Gypsy Swing''. Oxford University Press, str. 10–13. {{ISBN|978-0-19-531192-1}}</ref> Korijene ima pretežno u [[Francuska|Francuskoj]] pa je stoga čak i u izvorima na [[Engleski|engleskom jeziku]] poznat i po svom francuskom imenu ''jazz manouche'' ili alternativno ''manouche jazz''.<ref>http://www.jazzpartout.com/jazzmanouche/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150815134746/http://jazzpartout.com/jazzmanouche/ |date=15. kolovoza 2015. }} Jazz Partout.com – Jazz manouche {{Eng oznaka}}</ref> Neki moderni [[Rječnik|rječnici]] preporučuju izbjegavanje riječi "gypsy" zbog njene previše česte uporabe u pogrdnom smislu,<ref>''The new Partridge dictionary of slang and unconventional English'' (Reprint. ed.). London [u.a.]: Routledge. 2007. str. 943. {{ISBN|0415259371}}.</ref><ref>''Merriam-Webster's pocket guide to English usage''. Springfield, MA: Merriam-Webster. 1998. str. 178. {{ISBN|0877795142}}.</ref><ref>Garner, Bryan A. (2009). Garner's modern American usage (3rd ed.). New York: Oxford University Press, str. 405. {{ISBN|0195382757}}.</ref><ref>Baskin, [by] H.E. Wedeck with the assistance of Wade. ''Dictionary of gypsy life and lore''. New York: Philosophical Library. {{ISBN|0806529857}}.</ref><ref>Garner, Bryan A. ''A dictionary of modern legal usage'' (3rd ed.). New York: Oxford University Press, str. 400. {{ISBN|0195384202}}.</ref><ref>''Dictionary of race, ethnicity and culture'' (1. publ., [Nachdr.]. ed.). London: Sage. 2002., str. 291. {{ISBN|0761969004}}.</ref> ali istovremeno ne navode nikakve ograde u pogledu korištenja pojma "gypsy jazz".<ref>Randel, edited by Don Michael (2003). ''The Harvard dictionary of music'' (4th ed.). Cambridge, Mass. [u.a.]: Belknap Press of Harvard University Press, str. 373. {{ISBN|0674011635}}.</ref><ref>Brownstone, David; Franck, Irene (1991). ''20th century culture: a dictionary of the arts and literature of our time'' (1st ed.). New York: Prentice Hall, str. 304. {{ISBN|0132105195}}.</ref><ref>Taylor, Donald Kenrick ; with the assistance of Gillian (1998). ''Historical dictionary of the gypsies (Romanies)''. Lanham, Md.: Scarecrow Press, str. 210. {{ISBN|0810834448}}</ref>


Trenutačna izmjena od 12:00, 28. travnja 2022.

Django Reinhardt (oko 1946.)

Gypsy jazz – poznat i kao gypsy swing ili hot club jazz – je stil jazza za koji se često kaže da ga je 1930-ih godina započeo gitarist Jean "Django" Reinhardt.[1] Korijene ima pretežno u Francuskoj pa je stoga čak i u izvorima na engleskom jeziku poznat i po svom francuskom imenu jazz manouche ili alternativno manouche jazz.[2] Neki moderni rječnici preporučuju izbjegavanje riječi "gypsy" zbog njene previše česte uporabe u pogrdnom smislu,[3][4][5][6][7][8] ali istovremeno ne navode nikakve ograde u pogledu korištenja pojma "gypsy jazz".[9][10][11]

Povijest

Django Reinhardt bio je najpoznatiji u grupi gitarista Roma koji su djelovali u i oko Pariza u razdoblju od 1930-ih do 1950-ih godina. Tu su grupu činili još braća Baro, Sarane, i Matelo Ferret te Djangov brat Joseph "Nin-Nin" Reinhardt. Mnogi glazbenici, koji su svirali ovaj stil, djelovali su u Parizu u popularnim tzv. musette sastavima. Tako primjerice valceri svirani u stilu musette predstavljaju značajan dio gypsy jazz repertoara. Django Reinhardt je osebujan i po kombiniranju "tamnije", kromatske romske melodioznosti s tzv. "swingerskom" artikualcijom sviranja karakterističnom za taj period. Ta je kombinacija presudna za ovu vrstu jazza. Osim toga, Django je svojim načinom sviranja utro put mnogim današnjim gypsy jazz gitarista. U njegovu se najpoznatijem sastavu Quintette du Hot Club de France proslavio i violinist Stéphan Grappelli. Bio je to početak suradnje koja će postati legendarna u svijetu gypsy jazza.

Glazbala i sastav

Originalna postava sastava Quintette du Hot Club de France svirala je na akustičnim glazbalima bez bubnjara. To je omogućavalo da akustična gitara i violina postanu vodeće instrumenatalne dionice. Klarinet, mandolina i harmonika su također bili često zastupljeni u različitim postavama. Ritam gitaru se sviralo i karakterističnom perkusivnom tehnikom nazvanom la pompe, a gitaristi su takvom ritamskom tehnikom sviranja praktično nadomještali bubnjeve. Većina gypsy jazz solo- i ritam-gitarista svirala je na nekoj od gitara dizajniranih i proizvedenih od strane čuvene tvrtke Selmer-Maccaferri: jedna od tih bila je i Djangov omiljeni instrument.

Izvori

  1. ↑ Dregni, Michael (2008). Gypsy Jazz: In Search of Django Reinhardt and the Soul of Gypsy Swing. Oxford University Press, str. 10–13. ISBN 978-0-19-531192-1
  2. ↑ http://www.jazzpartout.com/jazzmanouche/ (Arhivirano 15. kolovoza 2015.) Jazz Partout.com – Jazz manouche (engl.)
  3. ↑ The new Partridge dictionary of slang and unconventional English (Reprint. ed.). London [u.a.]: Routledge. 2007. str. 943. ISBN 0415259371.
  4. ↑ Merriam-Webster's pocket guide to English usage. Springfield, MA: Merriam-Webster. 1998. str. 178. ISBN 0877795142.
  5. ↑ Garner, Bryan A. (2009). Garner's modern American usage (3rd ed.). New York: Oxford University Press, str. 405. ISBN 0195382757.
  6. ↑ Baskin, [by] H.E. Wedeck with the assistance of Wade. Dictionary of gypsy life and lore. New York: Philosophical Library. ISBN 0806529857.
  7. ↑ Garner, Bryan A. A dictionary of modern legal usage (3rd ed.). New York: Oxford University Press, str. 400. ISBN 0195384202.
  8. ↑ Dictionary of race, ethnicity and culture (1. publ., [Nachdr.]. ed.). London: Sage. 2002., str. 291. ISBN 0761969004.
  9. ↑ Randel, edited by Don Michael (2003). The Harvard dictionary of music (4th ed.). Cambridge, Mass. [u.a.]: Belknap Press of Harvard University Press, str. 373. ISBN 0674011635.
  10. ↑ Brownstone, David; Franck, Irene (1991). 20th century culture: a dictionary of the arts and literature of our time (1st ed.). New York: Prentice Hall, str. 304. ISBN 0132105195.
  11. ↑ Taylor, Donald Kenrick ; with the assistance of Gillian (1998). Historical dictionary of the gypsies (Romanies). Lanham, Md.: Scarecrow Press, str. 210. ISBN 0810834448

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Gypsy jazz

Mrežna sjedišta

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gypsy_jazz&oldid=486940"