Razlika između inačica stranice »Biosigurnost«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Biosigurnost''' ili '''biološka sigurnost''' je prevencija velikog gubitka [[biološki integritet|biološkog integriteta]], fokusirajući se i na [[ekologija|ekologiju]] i [[zdravlje|zdravlje ljudi]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Biosafety and the environment: An introduction to the Cartagena Protocol on Biosafety|url=http://www.cbd.int/doc/press/presskits/bs/cpbs-unep-cbd-en.pdf|series=GE.03-01836/E |publisher=United Nations Environment Programme|page=8}}</ref> | |||
Ovi mehanizmi prevencije uključuju sprovođenje redovnih pregleda biološke bezbjednosti u laboratorijskim postavkama, kao i stroge smjernice koje treba poštovati. Biosigurnost se koristi za zaštitu od štetnih incidenata. Mnoge laboratorije koje rukuju biološkim opasnosnim tvarima i postupcima koriste kontinuiranu procjenu upravljanja rizikom i proces izvršenja biološke sigurnosti. Nepoštovanje takvih protokola može dovesti do povećanog rizika od izloženosti biološkim opasnostima ili [[patogen]]ima. [[Ljudska greška]] i loša tehnika doprinose nepotrebnom izlaganju i kompromituju najbolje zaštitne mjere postavljene u cilju zaštite.<ref name="ibhav">{{Citiranje knjige|year=2008|author=Ibrulj S., Haverić S., Haverić A.|title = Citogenetičke metode – Primjena u medicini|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo|isbn=978-9958-9344-5-2}}</ref> | Ovi mehanizmi prevencije uključuju sprovođenje redovnih pregleda biološke bezbjednosti u laboratorijskim postavkama, kao i stroge smjernice koje treba poštovati. Biosigurnost se koristi za zaštitu od štetnih incidenata. Mnoge laboratorije koje rukuju biološkim opasnosnim tvarima i postupcima koriste kontinuiranu procjenu upravljanja rizikom i proces izvršenja biološke sigurnosti. Nepoštovanje takvih protokola može dovesti do povećanog rizika od izloženosti biološkim opasnostima ili [[patogen]]ima. [[Ljudska greška]] i loša tehnika doprinose nepotrebnom izlaganju i kompromituju najbolje zaštitne mjere postavljene u cilju zaštite.<ref name="ibhav">{{Citiranje knjige|year=2008|author=Ibrulj S., Haverić S., Haverić A.|title = Citogenetičke metode – Primjena u medicini|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo|isbn=978-9958-9344-5-2}}</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 11:42, 28. travnja 2022.
Biosigurnost ili biološka sigurnost je prevencija velikog gubitka biološkog integriteta, fokusirajući se i na ekologiju i zdravlje ljudi.[1]
Ovi mehanizmi prevencije uključuju sprovođenje redovnih pregleda biološke bezbjednosti u laboratorijskim postavkama, kao i stroge smjernice koje treba poštovati. Biosigurnost se koristi za zaštitu od štetnih incidenata. Mnoge laboratorije koje rukuju biološkim opasnosnim tvarima i postupcima koriste kontinuiranu procjenu upravljanja rizikom i proces izvršenja biološke sigurnosti. Nepoštovanje takvih protokola može dovesti do povećanog rizika od izloženosti biološkim opasnostima ili patogenima. Ljudska greška i loša tehnika doprinose nepotrebnom izlaganju i kompromituju najbolje zaštitne mjere postavljene u cilju zaštite.[2]
Međunarodni Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti prvenstveno se bavi definicijom u poljoprivredi, ali mnoge grupe zagovarača teže širenju i uključuju postgenske prijetnje: nove molekule, vještačke oblike života, pa čak i robote koji se direktno mogu natjecati u prirodnom lancu ishrane.
Biosigurnost u poljoprivredi, hemiji, medicini, egzobiologiji i šire vjerojatno će zahtijevati primjenu principa predostrožnosti, a nova definicija se fokusira na biološku prirodu ugroženog organizma, a ne na prirodu prijetnje.[3][4][5]
Biosigurnost se odnosi na nekoliko oblasti:
- U ekologiji (odnosi se na uvezene životne forme van granica ekoregiona)
- U poljoprivredi (smanjenje rizika od vanzemaljskih virusnih ili transgenskih gena, genetičkog inženjerstva ili priona kao što je BSE / "MadCow", smanjujući rizik od kontaminacije bakterijama hrane),
- U medicini (što se odnosi na organe ili tkiva biološkog porijekla, ili proizvode genske terapije, viruse; laboratorijski protokoli mjereni kao 1, 2, 3, 4 u rastućem redu opasnosti),
- U kemiji (tj. nitrati u vodi, nivoi PCB-a koji utiču na plodnost)
- U egzobiologiji (npr. NASA politika za zadržavanje vanzemaljskih mikroba koji mogu postojati na uzorcima prostora planetarne zaštite i interplanetarna kontaminacija), i
- U sintetskoj biologiji (koji se odnose na rizike vezane za ovu vrstu laboratorijske prakse).
Također pogledajte
Izvori
- ↑ Biosafety and the environment: An introduction to the Cartagena Protocol on Biosafety. GE.03-01836/E. United Nations Environment Programme. str. 8. http://www.cbd.int/doc/press/presskits/bs/cpbs-unep-cbd-en.pdf
- ↑ Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008). Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo. ISBN 978-9958-9344-5-2
- ↑ "Laboratory Safety at CDC". https://www.cdc.gov/about/lab-safety/laboratory-safety-workgroup/workgroup.html
- ↑ "Federal Select Agent Program". http://www.selectagents.gov/
- ↑ Gigi Kwik Gronvall; Matthew P Shearer; Hannah Collins (srpnja 2016). "NATIONAL BIOSAFETY SYSTEM". UPMC Center for Health Security. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. studenoga 2016.. http://www.upmchealthsecurity.org/our-work/pubs_archive/pubs-pdfs/2016/Combined%20Biosafety%20Case%20Studies%20final%20draft%20062116.pdf Pristupljeno 27. travnja 2018.