Razlika između inačica stranice »Bilušića buk«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Wikipedizirati}} | |||
'''Prvi je od sedam slapova na toku rijeke Krke. Iako okrnjen, i danas je vrlo bučan i privlačan jer je jedini na koji ne utječe energetsko iskorištavanje vode rijeke.''' | '''Prvi je od sedam slapova na toku rijeke Krke. Iako okrnjen, i danas je vrlo bučan i privlačan jer je jedini na koji ne utječe energetsko iskorištavanje vode rijeke.''' | ||
Trenutačna izmjena od 10:20, 28. travnja 2022.
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Prvi je od sedam slapova na toku rijeke Krke. Iako okrnjen, i danas je vrlo bučan i privlačan jer je jedini na koji ne utječe energetsko iskorištavanje vode rijeke.
Prvi je od sedam slapova na toku rijeke Krke Bilušića buk. Nalazi se stisnut u kanjonu oko 16 km nizvodno od izvorišta, odnosno 9 km nizvodno od Knina, na nadmorskoj visini 214 m. Današnji izgled slapa i vodotoka izmijenjen je u četiri navrata miniranjem radi sprječavanja poplava u Kninskom polju (1834., 1895., 1953. i 1954. god.). Zahvatima se snizila razina vode uzvodnog toka zbog čega je presušilo Bobodolsko jezero. Iako okrnjen, slap je i danas vrlo bučan i privlačan jer je jedini slap na kojem nema energetskog iskorištavanja vode rijeke. Preko njega cijele se godine prelijeva ukupan dotok Krke. Sastoji se od dviju glavnih stepenica i nekoliko međustepenica na dužini od 300 m, s ukupnom visinskom razlikom od 22,4 m. Širina slapa je oko 100 m, ali za niska vodostaja, voda se prelijeva kroz usjek širine svega tridsetak metara. Od sedrenih oblika Bilušića buk obiluje bradama i polušpiljama. Nizvodno od slapa nalazimo brojne barijerice, a neposredno ispod njih sedrene pragove i otočiće. Izvan današnjeg vodotoka može se vidjeti odlično sačuvana i izuzetno atraktvina “mrtva sedra”. Između sedrenih stepenica malo je jezerce. Nizvodno od donje stepenice rijeka se širi, a tok smiruje. Slapište je okruženo bujnim submediteranskim raslinjem i gustim vrbicima. Uz tok rijeke nekoliko je malenih polja u kojima se sadi povrće. Od brojnih mlinova, stupa i valjavica danas su na slapu očuvana samo dva mlina i jedna valjavica.
Do slapa se s bukovičke strane može doći cestom Knin-Kistanje ako se skrene kod sela Radučića (Omčikus) i produži neasfaltiranom cestom do željezničke stanice Radučić. Da bi se došlo na rub kanjona, treba još nekoliko stotina metara pješačiti. S ruba kanjona vodi uska staza kojom se može spustiti do rijeke u podnožju slapa. S prominske strane do slapa se može doći cestom Drniš-Oklaj ako se skrene kod sela Gornjeg Čitluka i produži cestom do sela Ljubotića te neasfaltiranom cestom do ruba kanjona odakle se do slapa mora pješačiti desetak minuta.