Razlika između inačica stranice »Gorkoslad«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
Redak 38: | Redak 38: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
<gallery> | <gallery> | ||
Datoteka:Bittersweet (Solanum dulcamara).jpg|Cvijet, Fairlands Valley Park, Stevenage, ngleska | |||
Datoteka:Bittersweet - not deadly nightshade, Bedruthan Steps - geograph.org.uk - 224336.jpg|Plod | |||
Datoteka:Solanum dulcamara 4499.jpg|List i plod | |||
</gallery> | </gallery> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} |
Trenutačna izmjena od 09:36, 28. travnja 2022.
Gorkoslad | |
---|---|
S. dulcamara | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Solanales |
Porodica: | Solanaceae |
Potporodica: | Solanoideae |
Tribus: | Solaneae |
Rod: | Solanum |
Vrsta: | S. dulcamara |
Dvojno ime | |
Solanum dulcamara L. |
Gorkoslad (paskvica; Solanum dulcamara, od lat. dulcis = sladak i lat. amarus = grk, gorak), otrovna biljka trajnica iz porodice pomoćnica čija su domovina Europa i Azija, a ima je i po sjevernoj Africi (Maroko, Alžir, Tunis), dok je u Sjevernu Ameriku naknadno stigla. Gorkoslad raste na sjenovitim i vlažnim mjestima, u šumama, grmlju i živicama, te uz rijeke, potoke i kanale.
Opis
Gorkoslad je penjačica koja može narasti od 30 cm do dva metra, često povijenom ili poleglom stabljikom, pri dnu odrvenjelom i s puzavim podankom. Listovi su jajoliki, šiljasta do ušiljena vrha, pri dnu srcoliki ili razdijeljeni u 1 ili 2 isperka. Cvjetovi su dvospolni, ljubičasti, s 5 žutih prašnika. Plod je ovalna otrovna boba crvene boje, mekana i sočna. Okus bobe je na početku gorak a kasnije slatkast, po čemu je biljka i dobila ime u hrvatskom jeziku, pa i cijeli red biljaka kojemu pripadaju i pomoćnice.
Uporaba u narodnoj medicini
Prema opatijskom travaru Ivanu Lesingeru, preminulom 2016 godine, korijen paskvice se u novije vrijeme rabi za liječenje karcinoma i jakih nadimanja trbuha.[1].
U narodnoj medicini, za terapeutske svrhe, mladi izbojci s lišćem koriste se za bolesti kože, osobito za ekcem i upalu sa svrbežom, za bronhijalnu astmu , prehladu , upalu mokraćnog mjehura , proljev , neredovitu menstruaciju , za zacjeljivanje rana i kao antihelminitik . Plodovi - za spolno prenosive bolesti , epilepsiju , napadaje migrene .[2]
Otrovnost
Cijela biljka je izuzetno otrovna, a plodovi nezreli. Uz solanin sastojci su joj i dulkamarin, solamin, solacein, tomatin, atropin ili diosgenin, tigogenin i jamogenin. Biljka se širi uz pomoć ptica koje jedu njene otrovne plodove i tako raznose sjemenke.
Dodatna literatura
Grodzinski,A.M. Likarske roslini - enciklopedični dovidnik,Kijev 1991.
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ Ivan Lesinger: Reuma “bježi” od paskvice
- ↑ Grodzinski,A.M. Likarske roslini - enciklopedični dovidnik,Kijev 1991.,str.322