Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Giacomo Zammattio: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Giacomo Zammattio'''-->'''Giacomo Zammattio''' (Trst, [[1862.]] - [[Trst]], [[1927.]]), talijanski arhitekt koji je djelovao u [[Rijeka|Rijeci]].  
<!--'''Giacomo Zammattio'''-->'''Giacomo Zammattio''' (Trst, [[1862.]] - [[Trst]], [[1927.]]), talijanski arhitekt koji je djelovao u [[Rijeka|Rijeci]].  
[[File:Filodrammatica Rijeka 120409.jpg|mini|desno|Detalj zgrade [[Filodramatika]] u Rijeci]]
[[Datoteka:Filodrammatica Rijeka 120409.jpg|mini|desno|Detalj zgrade [[Filodramatika]] u Rijeci]]
[[File:Palaca Ploech 040408.jpg|mini|desno|[[Palača Ploech u Rijeci]]]]
[[Datoteka:Palaca Ploech 040408.jpg|mini|desno|[[Palača Ploech u Rijeci]]]]
Studirao je u [[Beč]]u kod Heinricha von Ferstela. Nakon studija vraća se u [[Trst]] gdje je projektirao nekoliko stambenih zgrada i vlastitu kuću, a poslije i zgradu ''Stazione Marittima''.
Studirao je u [[Beč]]u kod Heinricha von Ferstela. Nakon studija vraća se u [[Trst]] gdje je projektirao nekoliko stambenih zgrada i vlastitu kuću, a poslije i zgradu ''Stazione Marittima''.



Posljednja izmjena od 26. travanj 2022. u 10:55

Giacomo Zammattio (Trst, 1862. - Trst, 1927.), talijanski arhitekt koji je djelovao u Rijeci.

Detalj zgrade Filodramatika u Rijeci
Palača Ploech u Rijeci

Studirao je u Beču kod Heinricha von Ferstela. Nakon studija vraća se u Trst gdje je projektirao nekoliko stambenih zgrada i vlastitu kuću, a poslije i zgradu Stazione Marittima.

Na poziv riječkog gradonačelnika Giovannija Ciotte, dolazi u Rijeku 1883. godine radi nadzora nad gradnjom Hrvatskog narodnog kazališta (Teatro Comunale), te ostaje raditi ondje sve do 1903. godine. Osnovao je vlastito poduzeće te pokrenuo satirički list La Rivista.

Njegova arhitektura ima obilježja visokog historicizma. Pročelja imaju bogatu raščlambu i karakterizira ih čistoća stila. Posebno su vrijedna njegova urbanistička rješenja ulica te oblikovanje uglovnica, često s kupolama. U Ulici Dolac projektirao je sedam stambenih kuća za Roberta Whiteheada, vlasnika Tvornice torpeda, uglovnicu za Riječku banku te Mušku i žensku građansku školu (1885.). Autor je projekta za četvrt Brajda gdje je sagradio 12 stambenih zgrada. Najznačajnija djela u Rijeci su mu: Casa Veneziana (1886.), Palača Ploech (1888.), Filodramatika (1889.), te mauzolej obitelji Whitehead (1897.-1890.)

Literatura

  • Daina Glavočić, ur.: Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. - 1900. Arhitektura i urbanizam = Architecture of Historicism in Rijeka: 1845. - 1900. Architecture and town planning, Moderna galerija Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002. (ISBN 953-6501-17-1)