Razlika između inačica stranice »Bijeli bun«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{naslov u kurzivu}} | |||
{{Taksokvir | {{Taksokvir | ||
| boja =lightgreen | | boja =lightgreen | ||
| Redak 29: | Redak 29: | ||
# ''[[Scopolia caucasica]]'' <small>Kolesn. ex Kreyer</small> | # ''[[Scopolia caucasica]]'' <small>Kolesn. ex Kreyer</small> | ||
# ''[[Scopolia japonica]]'' <small>Maxim.</small> | # ''[[Scopolia japonica]]'' <small>Maxim.</small> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 08:07, 15. travnja 2022.
| Bijeli bun | |
|---|---|
 Kranjski bijeli bun ili tamnorujna bunika Scopolia carniolica | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Solanales |
| Porodica: | Solanaceae |
| Rod: | Scopolia Jacq. |
Bijeli bun (Lat. Scopolia), maleni biljni rod iz porodice krumpirovki (pomočnica; Solanaceae). Pripadaju mu tri vrste[1] trajnica iz Europe, Rusije, Kavkaza i Japana. Rod je ime dobio u čast talijanskog liječnika i prirodoslovca Giovannija Antonija Scopole.[2]
Kranjski bijeli bun je otrovan ali je i ljekovita biljka. Alkaloid skopolamin koji se nalazi u njemu koristio se nekada kao serum istine. Osim njega biljka sadržava i hiosciamin. Svi dijelovi biljke su otrovni i njegova upotreba može izazvati suhoću usta i ždrijela, ubrzan puls, širenje zjenica, gubitak svijesti, gušenje i smrt.
Kod nas raste na Velebitu i u Gorskom kotaru.
Vrste
- Scopolia carniolica Jacq.
- Scopolia caucasica Kolesn. ex Kreyer
- Scopolia japonica Maxim.